Podijeli članak

Tijekom ljeta 2017. godine, na početku vladavine Donalda Trumpa u SAD-u, američki ministar obrane Jim Mattis dobio je alarmantnu poruku iz Rusije. 

Moskva je najavila kako neće prezati od upotrebe nuklearnog oružja u slučaju rata u Europi. Ta je poruka posebno uplašila Amerikance i Trumpovu administraciju koja je Rusiju počela doživljavati kao svoju najveću prijetnju.  Iako se ne preciziraju detalji ovog upozorenja, po pisanju Boba Woodwarda u njegovoj nedavno objavljenoj knjizi Fear koja se bavi događanjima u Bijeloj kući za vrijeme vladavine američkog predsjednika Trumpa, upozorenje iz Rusije stiglo je tijekom ili netom prije ljeta 2017. godine u trenucima početka krize oko budućnosti sporazuma o nuklearnom naoružanju s Iranom, piše Business Insider. 

Rusko upozorenje stiglo je kao dogovor na moguće prijetnje razvoja konflikta na područjima bivših sovjetskih država, Estonije, Latvije i Litve, koje se pak posljednjih godina pokušavaju približiti Zapadu, i članstvu u NATO-u. U to vrijeme, ljeta 2017. godine, Trump je razmišljao o povlačenju iz sporazuma s Iranom, objašnjavajući svoje postupke iranskim 'gaženjem' sporazumom dogovorenih uvjeta. 

Ostali a među njima i tadašnji državni tajnik Rex Tillerson, nisu bili skloni takvoj odluci, a svoj su stav objašnjavali manjkom dokaza da je do takvog kršenja sporazuma uopće došlo. Trump se na kraju iz sporazuma povukao, u svibnju ove godine, tvrdeći kako taj sporazum "opskrbljuje ubojiti iranski režim milijardama dolara". Tadašnji direktor CIA-e Mike Pompeo a i ministar obrane Mattis slagali su se sa mišljenjem Tillersona, no predsjedniku se nisu suprotstavili, već su se Trumpovim tvrdnjama pozabavili na taktički način. 

Mattis, kojeg su dugo doživljavali kao 'sokola' koji bdije nad Iranom, podržavao je drugačiji, mekši pristup. "Gurnite ih natrag, natjerajte ih, ubacite klin razdora između Rusa i Irana", bio je njegov stav.  Rusija je u tom trenutku, kako piše Woodward, "privatno upozorila Mattisa da u slučaju izbijanja rata na području baltičkih država, Rusija neće oklijevati u upotrebi taktičkog nuklearnog oružja protiv NATO-a".  Mattis je tada, kako dodaje Woodward, "u dogovoru sa Josephom Dunfordom, počeo govoriti kako je Rusija egzistencijalna prijetnja SAD-u". Iz njegove knjige nisu jasni detalji ove "prijetnje" ni dodatni kontekst.  

Većina zemalja koje posjeduju nuklearno naoružanje imaju posebne politike koje im omogućavaju njihovu upotrebu. Baltičke zemlje već su ranije upozoravale na pojačanu rusku aktivnost, a postoje i neki dokazi koji pokazuju kako Rusija radi na razvoju vojnih postrojenja u regiji. 

"Rusija je prijetnja. Govore kako naš glavni grad Vilnius ne bi trebao pripadati nama jer je između prvog i drugog svjetskog rata bio pod okupacijom Poljske. Izvještavaju kako Klaipeda (treći grad po veličini u Litvi), nikada nije pripadao Litvi,već da je to bio Staljinov poklon nakon 2. svjetskog rata", rekao je litvanski ministar obrane Raimundas Karoblis u razgovoru za The Guardian.  

Snimke objavljene početkom ove godine pokazuju renovacije na nečemu što nalikuje na aktivno skladište nuklearnog oružja u Kalinjingradu, glavnom gradu Kalinjingradske oblasti, ruske eksklave između Poljske i Litve, s pristupom Baltičkom moru, kako piše Business Insider.  Američki znanstvenici rekli su kako "može biti riječ o mjestu za "servis nuklearnih bojnih glava". 

Taktičko nuklearno oružje obično ima manji raspon i namijenjeno je upotrebu na bojnom polju, dok se strateško nuklearno oružje koristi na većim udaljenostima. Mattis je govorio kako ne postoji "taktičko" nuklearno oružje, i da "svako nuklearno oružje upotrebljeno u bilo kojem slučaju strateški mijenja igru".  

SAD i Rusija zajedno imaju više do 90 posto svjetskih nuklearnih bojnih glava, no ruski je arsenal ipak nešto malo veći. Pentagon tvrdi kako Rusi žele povećati količinu svog oružja, i tako prekršiti dosadašnje sporazume koji kontroliraju naoružanje.  Iako nije poznato koliko takvog oružja imaju trenutačno, vjeruje se kako su količine ipak manje od onih koje je imao Sovjetski savez. 

Tijekom 2. svjetskog rata Sovjeti su očekivali da će zapadne zemlje upotrijebiti nuklearno oružje prve, a oni su planirali svoje upotrijebiti protiv zemalja članica NATO-a u slučaju novog rata. Ostaje pitanje kako bi Rusija upotrijebila "taktičko" nuklearno naoružanje, iako neki podaci pokazuju kako ih oni doživljavaju kao obranu u budućnosti, no oni su na neki način kompenzacija drugih manjaka u vojnoj opremi.  

"Ruske konvencionalne snage nisu sposobne obraniti ruski teritoriji u slučaju dugotrajnijeg rata. Izgubili bi, a upravo zbog toga više su naglaska odlučili staviti na korištenje taktičkog nuklearnog oružja, kako bi izjednačili svoje izglede u mogućem ratu", rekao je Hans Kristensen, direktor nuklearnih projekata u Federation of American Scientists.