Podijeli članak

U maloj dvorani na prvom katu Hrvatskog doma hercega Stjepana Kosače u utorak 20. studenog u 17:00 h, održat će se promocija zbirke pjesama Što se smiješ (Carmina ad magistram) apsolventice Hrvatskog jezika i književnosti i Latinskog jezika i rimske književnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, Ane Marić.

Ana Marić, rođena je u Mostaru 29. listopada 1994. godine. Srednju turističko-ugostiteljsku školu završila je u Mostaru, a zatim je upisala Studij hrvatskoga jezika i književnosti i Studij latinskog jezika i rimske književnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, gdje je trenutno apsolventica. 

Njezine pjesme objavljene su u 61. izdanju Motrišta, časopisa za kulturu, znanost i društvena pitanja u nakladi Matice hrvatske i školskom časopisu Nasmijani stuško, a Ana je svoje pjesme također čitala i na raznim književnim večerima koje su organizirali studentski zbor Filozofskog fakulteta i Klub studenata Hrvatskog jezika Franjo Miličević na Filozofskom fakultetu kojeg je Ana aktivni član.

Ovo je Anina prva promocija. Recenziju je napisao profesor i afirmirani pjesnik Ivan Vrljić koji je istaknuo da Anina poezija predstavlja ‘’mitski svijet obrušen dalekozorom k transcendentalnom poimanju života  i sveukupne zbilje postojanja’’, prikazujući mitologiju i likove božanstava u Aninoj poeziji, a predgovor je napisao profesor doktor Antun Lučić, inače redoviti profesor Svjetske i Renesansne književnosti na odsjeku Hrvatskoga jezika i književnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru koji je u svojem predgovoru kazao kako je Anina poezija ‘’usmjerena iz ovovremenosti u klasičnu davninu i da je potvrda pjesničke otvorenosti, znatne izgrađenosti i šireg nastojanja da se moderno stvaranje sustavi i vidi uz ranije zajamčene, konvencionalne uspjehe pjevanja’’. 

Ana u svojim stihovima predstavlja, ne samo svijet grčkog mita i metafora vezanih za božanske figure, nego i personificirane emocije nadanja, strahova i radosti s kojima Ana kao lirski subjekt često vodi dijaloge i sukobe, kao i prikaze krajolika koji su u pjesniknjinim mislima zauzeli posebno mjesto i vječne ljubavi prema materinskom jeziku koja u Ani sve više raste i proslavlja kroz hvalospjeve koji se mogu iščitati u pojedinim pjesmama