Podijeli članak

Listopad 2018., cijena peleta oko 400 maraka za tonu, cijena drva po kubnom metru raste i do 100 KM, a isporuke nema. Bilo je to prije 8 mjeseci, a sreća u nesreći bila je samo to što se toplo razdoblje prošle godine itekako oduljilo pa nije se previše paničarilo, piše Večernji list BiH. Zbog čega je cijena bila tako visoka i zašto se na isporuku čekalo mjesecima, objašnjavao je tada Almir Čehić, dugogodišnji prodavač drva za ogrjev.

– Potražnja je ogromna, a imam naručeno više stotina kubika drva koje nisam u stanju isporučiti kupcima. Neke narudžbe vučem i po dva mjeseca i bojim se da neću sve moći navrijeme ispoštovati – kazao je Čehić i istaknuo kako je značajno povećan izvoz. Osobito u Italiju. 

Isporuka drva vani

- Sve je to dovelo do situacije da je manje ogrjeva za lokalno stanovništvo. Tvrtke koje se bave sječom šume i s kojima sam do sada surađivao, isporučuju drvo za izvoz, a značajan dio ide i za proizvodnju peleta - kazao je tada Čehić. S obzirom na neugodna iskustva iz prošle godine, mnogi će u ljetnim mjesecima kupiti i drva za ogrjev i pelet, ali nadaju se kako to neće biti po cijenama iz prošle godine, nego nižima.

Tome u prilog ide i činjenica kako je ministar vanjske trgovine i ekonomskih poslova BiH Mirko Šarović najavio zabranu izvoza drva upravo zbog gore navedenih problema i u cilju jačanja domaće drvoprerađivačke industrije i zaštite industrije namještaja u BiH. Poznato je kako je drvna industrija jedna od najjačih u BiH i da su proizvodi od drva izuzetno traženi, međutim, prošlih godina i neke su uspješne tvrtke koje proizvode namještaj imale problem jer je počelo nedostajati sirovine, a s istim problemom se opet suočavaju. Suhad Ećo, vlasnik kompanije za proizvodnju i prodaju namještaja, zapošljava 100 radnika, ima kapacitet za povećanje proizvodnje, ali nema sirovina. U više navrata je govorio o stvarima s kojima se suočava.

- Godinama se susrećemo s problemom pronalaska kvalitetne sirovine. Proizvođači koji proizvode finalni proizvod na tržištu ne mogu doći do kvalitetne sirovine koja je po tržišnim cijenama, već se moraju snalaziti. U više navrata sugerirali smo kako se to treba regulirati zakonima i odlukama - kazao je Ećo, a iste stvari su ponavljali i u Gospodarskoj komori FBiH. Ukazivali su na susjedne Hrvatsku i Albaniju koje su uvele zabranu izvoza drva, dok je Crna Gora uvela pristojbe na izvoz sirovine.

- Potrebno je uvesti jasne kriterije za raspodjelu sirovine. Komorski ustav je bio potaknut i ovim rješenjima iz regije da se apelira na sve razine vlasti da se primijeni neki od ovih modela, kao što je npr. zabrana izvoza trupaca, kako bi se moglo našim proizvođačima pomoći da bar u segmentu opskrbe sirovinama nemaju problem te da se okrenu npr. unaprjeđenju poslovanja, edukacijama, uvođenju novih tehnologija i slično - poručili su na jednoj od konferencija “Zabrana izvoza trupaca i ogrjevnog drva iz BiH”. 

Pristojbe na rezanu građu 

Ministar Šarović najavio je ovih dana hitne konzultacije s nadležnim institucijama i pokretanje potrebne procedure prema Vijeću ministara BiH kako bi se zabranio izvoz šumskih drvnih sortimenata iz BiH na razdoblje od dvije godine i uvela pristojba na izvoz rezane građe bukve i hrasta, a sve u cilju zaštite domaćih proizvođača.

Namjera je da ove mjere budu jedinstvene za oba entiteta kako bi se potpuno smanjio izvoz drvne sirovine i omogućio nesmetan razvoj industrije namještaja u BiH. Ako spomenute inicijative, koje praktički svi u zemlji zazivaju, budu provedene u djelo, za drvnu industriju u BiH mogli bi svanuti bolji dani.