Podijeli članak

Rusmira Arapović je jedna od najpoznatijih savjetnica za dojenje na području Hercegovina koja je pomogla tisućama žena prilikom hranjenja novorođenčadi. Već 25 godina radi kao primalja u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar ali u posljednjih osam godina radi kao laktacijska savjetnica koja svakodnevno savjetuje majke oko dojenja. 

Osim toga održava i trudničke tečajeva kako bi rodilje što bolje pripremila za najbitniju ulogu u životu. 

Arapović je u razgovoru za Pogled.ba otkrila kako je najbolje dojiti dijete, koliko je potrebno dojiti te što znači dojenje i za majku i za bebu.

Koji su sve benefiti dojenje i za majku i za bebu?

Medicinska istraživanja i klinička praksa su pokazali da dojenje ostavlja dugoročne učinke na zdravlje čovjeka. Ono što je znanost ustanovila je da su dojena djeca neusporedivo zdravija, s puno manje alergija, astme, bronhitisa, upale pluća, puno manje bolesti probavnog sustava, dugoročno – puno manje leukemije, upale limfoma, šećerne bolesti. Dojena djeca su manje pretila, inteligentnija su, kognitivne sposobnosti su im bolje razvijene, bolja oštrina vida,  manje ortodonskih problema.

Za majke koje doje je manja mogućnost da iskrvare, prije se završi evolucijski proces babinja, prije se maternica vrati u svoj prvobitni položaj, manje su izložena karcinomu dojke, karcinomu jajnika, osteoporozi, u psihoemocionalnom smislu su puno zadovoljnije, sretnije dok doje dijete. Osjećaju da su uradile nešto vrlo važno, grade emociju, gube kilograme – u prosjeku 2 kg. S druge strane, u financijskom smislu se dojenje isplati jer je umjetna hrana skupa, zahtjeva ozbiljne higijenske mjere pripreme, ima rok trajanja, dok kod dojenje je potrebna samo dojka i uvijek imate spremnu hranu te je majčino mlijeko najbolja hrana koju majka može ponuditi svome djetetu. 

Mislim da i društvena zajednica ima velike koristi od dojenje jer vi ako imate majku koja doji dijete to dijete će sutra biti puno zdravije, majka će manje izostajati s posla, manje troškova u zdravstvu, manje posjeta pedijatru te su sve to pozitivni učinci dojenja. 

Koji su najčešći problemi koji muče majke koje doje?

Majke se kroz svoje dojenačko razbolje susreću s puno problema. Prva dilema je da nemaju mlijeka, velik utjecaj okoline, nedovoljna potpora, zbunjujuće informacije, govori im se da nemaju mlijeka, da im je mlijeko nekvalitetno, da je lakše hraniti bebu na bočicu... Jednostavno, nemaju dobre informacije. Mi upravo kroz trudničke tečajeva nastojimo educirati majke i ukazati ima na važnost dojenja, na moguće problema i kako ih prebroditi. 

Što trebaju činiti majke koje osjećaju bol prilikom dojenja?

Bol je u većini slučajeva zbog nepravilno pozicionirane bebe na dojci. Vrlo je važno pravilno postaviti bebu. Upravo kroz tehnike dojenja kroz svoj edukacijski program puno pokazujem majkama na važnost pravilnog položaja bebe na dojci gdje prvenstveno treba korigirati položaj, a onda ako se i dalje javljao problem treba uvidjeti druge problema koji bi mogli dovesti do toga stanja. Soor ili frenom kod beba gdje postoje prepreke od strane djeteta. U svakom slučaju, nastojima naći problem i pomoći majci da doji bezbolno. 

Iz kojeg razloga neke žene ne žele dojiti? 

U zadnje vrijeme se svijest o dojenju jako promijenila. Marketing dojenja je puno jači, ali i politika i Svjetska zdravstvena organizacija idu u smjeru da se podrži dojenje jer su uvidjeli da je umjetna hrana ne baš bezazlena, da su djeca pretila, da nosi određene rizike. Svijet, UNICEF su uložili trud da se doji. U nas u posljednje vrijeme je vrlo malo žena koje ne žele dojiti. Ja, kroz svoj svakodnevni rad, mogu da kažem da se situacija puno promijenila. Ono što bih istaknula je da majke koje su educirane, koje su jačeg intelektualnog statusa puno bolje ulaze u tu priču. 

Što može narušiti kvalitetu majčina mlijeka?

Majčino mlijeko je savršeno dizajnirana hrana. Svi prehrambeni, ali i svi protuupalni elementi su u majčinu mlijeku. Ono ima svoju kalorijsku vrijednost i nema lošeg majčinog mlijeka. Ima prednje mlijeko koje je u početku vodno, to je kao predjelo, a onda kako se podoj bliži kraju, kada je dojka praznija postotak masti je veći. To je ono stražno mlijeko. Uvijek kažem ženama, izdojite dojku do kraja jer je to vrlo važno. 

Čime majke mogu povećati količinu mlijeka koliko količina koju ima nije dostatna za nahraniti dijete?

Prvo i najvažnije je redovno stavljati bebu na dojku, ne preskakati podoje, ne ograničavati ih, ne preskakati noćna dojenja, izdojiti dojku do kraja kako bi se poslao signal da se stvara novo mlijeko, masaža između podoja, izdajanje i nakon podoja... Sada na tržištu imate Lactil kapsule na biljnoj bazi od anisa i komorača, a tu je i čaj od piskavice na biljnoj bazi. Što se tiče medicinske priče ima Domperidon, lijek koji sigurno povećava količinu mlijeka ali za takve stvari je odgovoran liječnik. Ja se u lijekove ne mogu miješati, jer je to neka druga kompetencija. 

Kako znati je li se dijete nahranilo do majčina mlijeka, čime pokažu da mogu još?

Ono što je najbolji pokazatelj sitosti djeteta je broj mokrih pelena. Ako unutar 24 sata zbroj mokrih pelena bude šest ili više. Ako nemaju dovoljan broj mokri pelena, ako su pelene suhe onda nešto nije kako treba.

Koliko je preporučljivo dojiti?

Preporuke Svjetske zdravstvene organizacije su šest mjeseci isključivog dojenja. U tom vremenu dijete treba samo majčino mlijeko, nikakva slatka voda, nikakvi čajevi,... kako savjetuju bake mlade majke. To je nepravilno. Sa šest mjeseci uvesti dohranu i nastaviti dojiti do godinu-dvije. Mada ja nisam protivnik ni dužeg dojenja, ali ovdje se kulturološki gleda: „Vidi koliko je, a doji“. Kada vi djetetu ne bi nametali neka pravila dojenja, dojenje bi bilo znatno duže.

Koje su to tehnike (položaji) dojenja?

Postoje različiti položaji. Ležeći položaj koji obično preferiraju majke nakon poroda, majke nakon carskog reza, položaj kolijevke kada drže bebu u svome naručju s glavom na podlaktici. Imate unakrsni položaj kolijevke kada suprotnom rukom držite bebinu glavu i vrat gdje mu dajete potporu. Takav položaj preferiraju majke s djecom male porođajne težine, djece rođene prije termina. Položaj nogometne lopte gdje se bebino tijelo proturi ispod ruke, često takve položaje savjetujem majkama koje doje blizance ako žele da istovremeno doje kako bi uštedjele na vremenu, kako bi povećale količinu prolaktina da bi bilo što više mlijeka. 

Ono što bi ja poručila budućima majkama i svim majkama koje doje je da ustraju na tome, da tu priču shvate ozbiljno, da je dojenje temelj zdravlja, da ništa ne može zamijeniti majčino mlijeko, da dijete hrani ali ga i štiti od bolesti. Jedna vrlo, vrlo ozbiljna priča- dojite. 

Branka Dijaković