Podijeli članak

Povećanje proizvodnje i rast broja novih radnih mjesta, povećanje izvoza... razlozi su zbog kojih je Vlada FBiH, uz sudjelovanje više od 50 predstavnika gospodarskih društava, kao i više od 20 institucija, donijela dokument “Strategija razvoja industrije tekstila, odjeće, kože i obuće u Federaciji Bosne i Hercegovine za razdoblje 2013. - 2023. godine”, piše Večernji list BiH.

Za unapređenje ambijenta za proizvodnju i povećanje stupnja izvozne orijentacije industrijske proizvodnje planirana je izrada ove strategije, a Federalno ministarstvo energetike, rudarstva i industrije, u suradnji s Gospodarskom komorom FBiH, na osnovi odobrenog projektnog zadatka pripremilo je prijedlog ovog strateškog dokumenta. Vlada FBiH donijela je niz stimulativnih mjera radi jačanja konkurentnosti na inozemnom tržištu, između kojih je i povećanje koeficijenta za plaće djelatnika.

Također je produljena primjena zakona o izmjeni Zakona o doprinosima na dvije godine, a propisano plaćanje doprinosa na povlaštenu osnovicu, koju čini umnožak prosječne plaće i koeficijenta 0,29 ako se zaposleniku isplaćuje mjesečna plaća u visini do 60% prosječne mjesečne neto plaće u Federaciji BiH. Sektor tekstila, kože i obuće u FBiH u stalnoj je ekspanziji te je u stalnom porastu kako broj poduzeća tako i broj zaposlenih, jer je riječ o djelatnostima koje najbrže zapošljavaju ljude, ali i koje ostvaruju konstantan rast izvoza.

U strategiji razvoja industrije tekstila, odjeće, kože i obuće, koja je rađena na rok do 2023. godine, traži se intenzivnije davanje državnih poticaja industriji tekstila, odjeće kože i obuće. - U slučaju da država ne stane iza ove industrijske grane i opredijeli se da ona nema perspektivu, posljedice bi za nju bile nesagledive.

Većina sadašnjih proizvodnih pogona obustavila bi proizvodne aktivnosti, a najveći broj zaposlenika ostao bi bez posla - piše u strategiji. Iako je malo vjerojatno da će se industrija tekstila, odjeće, kože i obuće u BiH vratiti na prijeratnu stopu kada je zapošljavala oko 100.000 radnika, od čega je oko 80 posto činila ženska radna snaga s industrijskim pogonima, u svim krajevima zemlje, ipak se stimulativnim mjerama poboljšava razvoj ovog sektora.

Pozivajući se na podatke Federalnog zavoda za statistiku, koji se odnose na indekse industrijske proizvodnje u FBiH, zbog provođenja strategije u Vladi FBiH tvrde kako je evidentno povećanje vrijednosti indeksa proizvodnje, kako u ukupnoj industriji tako i u prerađivačkoj industriji i svim granama tekstilne industrije, osim u proizvodnji odjeće, gdje je indeks znatno manji, što se izravno odrazilo i na ukupni indeks proizvodnje u ovoj industrijskoj grani.

Podaci o broju zaposlenih u industriji FBiH, prerađivačkoj industriji, proizvodnji tekstila, odjeće i proizvodnji kože u 2017. govore da je udio zaposlenika u industriji tekstila, odjeće, kože i obuće u odnosu na broj zaposlenika u industriji FBiH iznosio 4,64%, dok je udio zaposlenika u industriji tekstila, odjeće, kože i obuće u odnosu na broj zaposlenika u prerađivačkoj industriji iznosio 23,43%.

U 2017. godini, u odnosu na broj zaposlenika u industriji tekstila, odjeće, kože i obuće u Federaciji BiH, do smanjenja udjela zaposlenika došlo je u proizvodnji odjeće za 1,40%. Povećanje broja zaposlenika ostvareno je u proizvodnji tekstila za 0,10% i proizvodnji kože za 1,28%. Pokrenut je i pilot-projekt edukacije u školama budućih zaposlenika u ovoj industriji.

Zbog izražene potrebe za radnicima iz djelatnosti tekstila, prerade kože i tehnolozima u obućarstvu, pokrenut je projekt po kojem bi na razdoblje od 20 mjeseci srednje škole prilagodile svoj nastavni plan i program potrebama tržišta rada. Praktični dio nastave obavljao bi se kod poslodavaca.•