Podijeli članak

Nedavna kriza oko pravilnika o pristojbama za pojačani fitosanitarni nadzor pri uvozu voća i povrća izvan Europske unije, koji je nakratko uvela pa ukinula Republika Hrvatska, kad je bosanskohercegovački agrar u pitanju, otkrila je veliki ranije nedetektiran problem ovdašnje poljoprivrede. Naime, izvoz poljoprivrednih proizvoda iz BiH u Hrvatsku, prema statističkim podacima, drastično je pao, piše Večernji list BiH. 

Govoreći o toj temi, Marijan Brajković, direktor PZ “Matica” iz Višića, pokraj Čapljine, kaže: 

- Pristojbe su zapravo bile okidač da se dublje uđe u problematiku. Tako se došlo do prvih službenih podataka o kretnju izvoza u prvih šest mjeseci ove godine, napravilo se usporedbu s istim razdobljem 2015. i 2016., koja je pokazala kako cijela priča oko pristojbe nije naš primarni problem. Ako vidimo kako, u odnosu na dvije spomenute godine, ove imamo tri do četiri puta manji izvoz voća i povrća u stotinama tona i cijeni izvezenih proizvoda izraženoj u markama, vidimo kako naš izvoz drastično pada. 

U razdoblju kad su pristojbe bile na razini od 15 do 20 eura dogodio se potop našeg izvoza u Hrvatsku. Problem očito leži negdje drugdje i širi je te mnogo kompleksniji od samih pristojbi. Ono što tražimo od odgovornih u ovoj državi, na svim razinama vlasti, jest pokušati naći neko kvalitetno i sustavno rješenje jer sustav ne funkcionira. Očito je, dakle, kako nam neće pomoći povratak na ranije pristojbe ako ne riješimo naše druge probleme - naglašava Brajković koji na upit u kojoj mjeri je pao izvoz u Hrvatsku zadruge kojoj je na čelu, naglašava: 

- Naš je izvoz iz raznoraznih razloga pao 100 posto! Mi smo u nekim posebnim relacijama s fitobrojevima i drugim neusklađenostima. 

Dakle, imamo unutarnje problema, međutim, očito je kako nas s hrvatskog tržišta potiskuju drugi. Dosta je razloga tome, prije svega, tržište Hrvatske preplavila je ista roba kao i nas. Govorim o Albaniji, Makedoniji, Srbiji, Grčkoj… 

Proizvođači u Hrvatskoj, bar ovi uz Neretvu, možda su i u nezavidnijoj poziciji od nas. Njima je u posljednje vrijeme još teže nego nama. Iluzija je očekivati da će se povratkom na ranije pristojbe nešto promijeniti, definitivno neće. Za očekivati je kako će Hrvatska, pod pritiskom proizvođača, rješavati svoje probleme jer su oni veliki. Kako stručnjaci ističu, postoje bar 23 načina za zaštitu domaće proizvodnje, a 23., posljednji, je uvođenje nekakvih carina. Postoji, dakle, niz načina, modela standardizacije, što imaju i određeni tržni lanci, grupacije velikih kupaca, pa će, po svemu sudeći, kod njih stvari ići u tom smjeru. Ono što mene žalosti jest da smo i u tim procesima iza jedne Albanije, jedne Makedonije, Srbije. 

- Dakle, za sada ni jednu od te 23 mjere, koje stručnjaci navode, BiH ne primjenjuje? - Ne mogu sad reći da sam toliko upućen koje su mjere sve moguće, samo citiram ono što govore stručnjaci, na koje se volimo pozivati. Ono što vidim u praksi - potpuno smo otvoreno tržište, a slobodno tržište, valjda je danas svima jasno u moru dostupnih informacija, pričamo o vremenu interneta, 21. stoljeću, potpuno slobodno tržište priča je za naivne! U kojoj mjeri bosanskohercegovačka poljoprivreda gubi bitku na hrvatskom tržištu, pokazuju podaci Vanjskotrgovinske komore BiH, prema kojima je u prvih pola godine izvoz povrća iz BiH u Hrvatsku iznosio nepunih 2,5 milijuna maraka, dok je za isto razdoblje 2015. i 2016. bio oko 7,2 milijuna maraka, što znači da je smanjen tri puta. Još drastičniji je pad kod voća. 

U šest mjeseci ove godine bio je oko 2,5 milijuna maraka, dok je 2015. i 2016. bio četiri puta veći i prelazio je 10,5 milijuna maraka. Drugim riječima, bosanskohercegovačko voće i povrće postalo je nekonkurentno na hrvatskom tržištu s kojega ga potiskuju drugi proizvođači. Sve skupa govori o sve većem zaostajanju ovdašnjeg agrara.