Podijeli članak

Političke stranke u Bosni i Hercegovini prošle godine su dobile 18 miljuna maraka bespovratnih budžetskih sredstava općtina, županija, entiteta i država, piše N1.

Ukidanje ili smanjivanje tih iznosa još nije ni palo na pamet vlastodršcima. Financijski izvještaji su pokazali da bi stranke bankrotirale kada bi se oslonile samo sredstva prikupljena od članarine.

Političari su omogućili svojim strankama sigurna primanja iz svih budžeta u Bosni i Hercegovini. Građani su posredno političkim strankama u prošloj godini platili 18 milijuna maraka. Općine i gradovi su iz svojih blagajni strankama dali šest milijuna i šesto tisuća maraka.

Županije su uplatile tri i pol milijuna, a entiteti zajedno više od šest milijuna maraka. Državni proračun olakšan je za 500 tisuća, i još 400 za rad Klubova u Parlamentu. Građani koje smo pitali nisu baš oduševljeni činjenicom da su stranke zagrabili i u njihov džep. 

ANKETA

- Je li me ozbiljno pitate kao poreznog obveznika, da li previše troše? Kao nekog od čije plaće oni žive, parazitare? Naravno da previše troše. 
-Mislim da trope više nego što bi trebalo. Kad otvorim TV i vidim sve, digne mi se pritisak na 300.
-Mi sitna raja sigurno ne trošimo toliko, ne možemo potrošiti kad ne zarađujemo toliko. 
-Bolje bi bilo da potroše na liječenje djece.

Sve političke stranke dostavile su Centralnoj izbornoj komisije financijske izvještaje za prošlu godinu. Koliko im budžetska podrška znači, govore i egzaktni podaci. Na primjer, Stranka demokratske akcije lani je od članarine zaradila tek 99 tisuća maraka, dok je iz budžeta naplatila 3 milijuna 400 tisuća.

Dodikov SNSD od članova je naplatio 400 tisuće, a iz budžeta skoro dva miljuna. Ništa bolji omjer nije ni u HDZ-u, kojem su članovi uplatili 78 tisuća, a građani posredstvom budžeta milijun šesto tisuća. SDP je lani na isti način inkasirao milijun 300 tisuća, a od članstva 460 tisuća.

"BiH izdvaja velika sredstva, ali su ti iznosi u regiji još veći. S tim da i regija treba da smanjuje. Potpuno ukidanje nije dobro, jer je pitanje kako će se te stranke financirati. Ovako mi moramo da pravdamo svake godine gdje smo potrošili sredstva", rekao je Irfan Čengić iz SDP-a.

Kada bi svi nivoi vlasti izdvajali novca koliko sada daju političkim strankama, na primjer, za zapošljavanje mladih, možda bi se makar malo ublažili poražavajući podaci o odljevu mozgova iz zemlje. No, političarima je očito važnije da njihove stranke ne oskudjevaju, prenosi N1.

Pošto predstavnike vlasti imenuju stranke, oni i odlučuju da budžeti budu izdašni prema političkim partijama. 
Stranke redovno šalju financijske izvještaje CIK-u, ali je pitanje koliko su oni objektivni, jer se u njima ne navode takozvani grantovi iz javnih poduzeća. Javna je tajna da se dio miljunskih iznosa koliko koštaju predizborne kampanje financiraju i na taj način.