Podijeli članak

Bosna i Hercegovina bi ove godine mogla povećati porez na dodanu vrijednost prvi put nakon njegovog uvođena prije skoro 12 godina, Naime, takva mogućnost je otvorena još usvajanjem reformske agende, ukoliko se ostale mjere fiskalne konsolidacije ne pokažu dovoljnim.

Međutim, nakon ponovljenih zahtjeva RS koja se suočava sa financijskim kolapsom, i namjerom Federacije BiH da provede opsežnu reformu u zdravstvu pokrenuti su mehanizmi donošenja ove odluke. U tijeku su analize posljedica i izračuni efekata povećanja PDV-a koji sada iznosi 17 posto.

Revolucionarna fiskalna reforma uvedna prije 11 godina donijela je snažne efekte državi, te dovela do više od pet milijardi prihoda godišnje, ali se smatra da je dostignut maksimum na ovoj razini visine poreza. BiH inače ima najnižu stopu poreza na dodanu vrijednost u Europi, a povećanje bi se moglo dogoditi, maksimalno do dva posto i pod uvjetom da ostane jedinstvena stopa PDV-a. Prema gruboj računici povećanje od 2 posto bi državi godišnje donijelo dodatnih 100 milijuna maraka, ali još uvijek nije odlučen do koje razine bi išlo povećanje.

Već odavno manji entitet traži ovakvu mjeru, ali se do sada Federacija protivila. No, kako su odmakli planovi da se u FBiH pokrene opsežna reforma zdravstva kojim bi se ono uvelo u trezorski sustav poslovanja, sazrelo je razmišljanje da bi se novi prihodi mogli iskoristiti kako bi, upravo u tom segmentu stabiliziralo financijsko poslovanje.

- Poznato je da zdravstvo u FBiH svake godine generira ogromne gubitke, zavodi a zdravstvo i bolnice su dužne dobavljačima, plaće su niske, stručnjaci odlaze izvan BiH i taj sustav djeluje na rubu kolapsa. Uvođenjem zdravstva u trezorski sustav poslovanja ojačala bi se kontrola potrošnje, sustav bi bio transparentniji, ali će biti potrebna i nova ulaganja što bi FBiH mogla osigurati novim prihodima – pojasnio  je za Novi.ba izvor iz državnih vlasti.

Za ovakvu reformu bit će sigurno potreban visoka rzina konsenzusa, posebno jer su izbori u BiH naredne godine,  te se sve može iskoristiti u populističke svrhe.
Aktuelne vlade su odlučne provesti reforme, a one nisu odgovorne za sakupljanje glasova. Ovo će podržati i međunarodna zajednica, a sve stranke su se potpisivanjem reformske agende obavezala i na ovaj korak – pojašnjeno je. Odluku o prijedlogu povećanja donosi Upravni odbor Uprave za neizravno oporezivanje, a konačnu potvrdu Parlament BiH