Podijeli članak

Pandemija koronavirusa na neko vrijeme je zaustavila masovne odlaske radne snage iz Bosne i Hercegovine. Veleposlanstvo Njemačke u BiH od nedavno je ponovo počela rad sa strankama. Ipak, zbog mjera ograničenja putovanja za građane Bosne i Hercegovine, podnošenje zahtjeva za vize moguće je samo za određene kategorije. Problem detaširanih radnika još uvijek nema rješenje.

Ispred Njemačkog veleposlanstva svakodnevno bh. građani čekaju na šansu za bolji život. Broj izdatih radnih viza se povećava svake godine. Razlog odlaska nije samo bolja plaća. Elvedin Hamzić je građevinski radnik koji želi otići zato što su mu ovdje cijeli njegov radni vijek ugrožena radnička prava.
 


ELVEDIN HAMZIĆ

    “Prvo što imamo bolje uvjete, ovdje nemamo prava nikakva. To je najviše. Jer evo ja, na primjer, imam 39, 40 godina, a tri mjeseca radnog staža. Bio sam po firmama, ovo, ono, jednostavno mi kažu ne možete biti osigurani. Čak i radnu knjižicu da mi izgube i tako, eto”.

ELMA HUMKIĆ

    “Ja sam prodavač po struci. Ali tamo mi je muž puno godina i želim da budemo s njim zajedno, da nam djeca rastu, da ih skupa hranimo. Muž je na građevini”.

MEVLUDIN HODŽIĆ

    “Ja imam njemačko državljanstvo, i opet takva procedura treba za spajanje obitelji”.

Sustav za zakazivanje termina za dobivanje viza Njemačkog veleposlanstva u Sarajevu je odnedavno ponovo aktivan samo za sljedeće kategorije:

    spajanje obitelji
    stručni kadar i visokokvalificirani kadar čije je upošljavanje nužno u ekonomskom pogledu i čiji se posao ne može prolongirati ili obavljati u
    inozemstvu
    studenti čiji se studij ne može u potpunosti realizirati iz inozemstva.

BiH po bilateralnom sporazumu ima mogućnost da svaki dan tijekom godine angažira 2000 radnika po određenim ugovorima s partnerima i investitorima iz Njemačke. Zbog pandemije, ove godine od 2000, trenutno je neiskorišteno oko 400 viza za detaširane radnike. Bh institucije ništa ne čine. Ako se nešto ne promijeni, doći će do probijanja rokova a to nužno povlači posljedice.

MIRSAD JAŠARSPAHIĆ, predsjednik Privredne komore FBIH

    “Nikome nije u interesu da se investicije odgađaju, pomjeraju, prolongiraju, ne izvršavaju na vrijeme. U tom ukupnom ambijentu svi gube. Znači, gubi investitor, gubi ugovarač s ove strane, BiH kao izvođača radova, gube banke koje sve to prate, ukupan sistem je na gubitku”.

Nakon Njemačke, Slovenija je druga zemlja Europske Unije u kojoj bh državljani traže zaposlenje. Mladi električar iz BiH sada želi tamo okušati svoju šansu, nakon što je radio u nekoliko bh firmi.

HAMZA RAMUŠI

    “Pa nije bilo plaćeno, da je bilo plaćeno ja bih prvi ostao ovdje, ja sam jedini koji je uvijek za Bosnu, ali kakva je situacija, ne može. Ja sam se odlučio za elektro struku: šanse su odlične, zašto da ne, ovdje nemamo nikakve situacije, znate kako je, pogotovo sada s koronom, situacija je vrlo loša”.

Novi Zakon o doseljavanju stručnog kadra u Njemačku od ožujka 2020. još više je pojednostavio dolazak stranaca. Međutim, ono što bi bh institucije trebale da prepoznaju kao šansu za bh ekonomiju, jeste angažman kompanija iz BiH za rad u Njemačkoj. U tom slučaju bi se za radnike svi porezi i doprinosi uplaćivali upravo u BiH, piše BHRT.