Podijeli članak

Gost Kluba menadžera portala Manager.ba je Branimir Begić, menadžer vinarije Podrum Begić, Ljubuški.

U sklopu projekta Klub menadžera predstavljamo vodeće ljude iz svijeta poduzetništva kao i stručnjake iz raznih oblasti koji našu svakodnevicu čine boljom i zanimljivijom. U državi i regiji, koja se nalazi na dnu europskih i svjetskih ljestvica, kada su u pitanju ekonomija i uvjeti poslovanja, razmjena pozitivnih priča i iskustava nam je svima izuzetno potrebna. Sigurni smo da ćete se iznenaditi koliko uspješnih ljudi živi oko nas. Neke od tih osoba poznajete, za neke niste nikada čuli. Možda vas nečija priča ili odgovor potakne da pokušate napraviti nešto slično ili više.

Karijera je bitna. Ona pokazuje koliko nam je stalo do naših snova, koliko smo stvarno spremni ići daleko da bi se ostvarili.

Ali što ako, iznad predviđene karijere, prevlada ljubav? Prema mjestu odakle dolaziš, prema vlastitoj obitelji?

I prema vinu, piću anđela?

I što ako vam mi danas donosimo priču o jednom mladom Hercegovcu kod kojeg je prevladala jedna takva ljubav?

Upoznajte Branimira Begića. Uživat ćete, znamo.

Imam 25 godina, dolazim iz malog mjesta Prolog, u Ljubuškom.

Nakon završetka gimnazije, upisao sam ekonomiju i menadžment na Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta u Zagrebu.

Nakon diplomiranja, upisujem magisterij u Sarajevu, smjer Napredni financijski menadžment i trenutno sam u završnoj fazi master rada.

1. Kako ste zamišljali da će Vaš život i karijera ići za vrijeme studiranja?

Moram biti iskren da se tijekom studiranja u Zagrebu nisam vidio u obiteljskom biznisu, jednostavno nisam o tome razmišljao.

Kako sam upisao ekonomiju i menadžment, najviše su me privlačile financije, tako da sam se vidio u nekim financijskim institucijama, u financijskom sektoru, pa je samim time to značilo ostanak u Zagrebu koji je nudio veće mogućnosti i veće tržište.

 2. Kako ste se odlučili preuzeti obiteljski biznis i spasiti ga od propadanja?

Jedan od glavnih razloga zašto sam se odlučio za preuzimanje obiteljskog biznisa je bio taj što dvojica od moje starije braće nisu bili zainteresirani za preuzimanje vinarije, koji su također u Zagrebu završili fakultete, te se vratili u Hercegovinu i zaposlili u drugim sektorima.

Na četvrtoj godini fakulteta, meni se javlja ideja da se vratim u Hercegovinu i preuzmem obiteljski biznis.

Razlog preuzimanja je bio moj otac, inače bankar, koji je godinama ulagao u razvoj naše vinarije.

Ispočetka mu je to bio hobi, međutim iz godine u godinu proizvodnja se povećavala da bi kasnije to preraslu u ozbiljnu obiteljsku firmu i jednostavno sam osjetio žal da to danas-sutra prestane razvijati i osjetio sam da je potrebno da se netko posveti tom poslu 100 posto i da razvija kompaniju i dalje.

3. Kakvi zakoni i olakšice bi Vam olakšali razvoj vinarstva, ali i razvoj poduzetništva općenito u BiH? Nailazite li na ikakve poteškoće u svakodnevnom radu? Kako je biti mladi poduzetnik u BiH?

Smanjenje birokracije i uvođenje digitalizacije procesa zasigurno bi olakšalo i ubrzalo mnogo toga.

Također subvencije i potpore vinarima su trenutno jako male ili ih uopće nema.

To je šteta jer vinarstvo je specifična grana koja uz sebe vuče više sektora,  proizvodnju, turizam, kulturu i ostalo.

Što se tiče poteškoća, zasigurno da ih ima, jer vinarstvo je jedan specifičan posao gdje je svaka godina različita.

Iz godine u godinu se susrećete sa novim stvarima i potrebno je brzo i pravovremeno reagirati.

4. Gdje vidite razvoj hercegovačkog vinarstva u budućnosti?

Mislim da vinarstvo u Hercegovini ima jedan ogroman potencijal, blagoslovljeni smo klimom, tlom, imamo sve predispozicije za razvoj vrhunskog vinarstva i mislim da su naši vinari to prepoznali.

U Hercegovini se danas proizvode vrhunska vina koja su prepoznata na svjetskom tržištu, koja osvajaju medalje na najvećim svjetskim natjecanjima tako da vinarstvo ide u dobrom smjeru.

Također se ulaže u nove tehnologije i nova znanja i to je uvjet uspješnog poslovanja i na kraju, uspješnog vinarstva.

5. Vaši podrumi su poznati i po ne autohtonoj hercegovačkoj sorti, Plavac Mali. Kako je došlo do realizacije uzgoja te sorte?

Možemo reći da je Plavac Mali slučajno došao u našu vinariju, samim time i u Hercegovinu.

Sedamdesetih godina u ovim krajevima se sadila Plavka, a moj djed je imao prijatelja na Pelješcu te je otišao po trsove kod njega.

On je bio uvjeren da je donio Plavku, ali je donio Plavac Mali sa Pelješca.

On osobno nikad nije volio tu sortu, proizvodio je vino za kućnu potrebu i za prijatelje te je uvijek bio ljut što je zadnji išao u berbu, budući da ta sorta zadnja sazrijeva.

Uvijek je imao manje vina od drugih jer Plavac Mali daje manje soka od drugih sorti, međutim, najbolje vino je uvijek bilo u našoj kući.

Tek kasnije, kad je moj otac ulazio u vinarstvo, kad se educirao o vinu te u suradnji sa enolozima, otkrio je da nije zasađena Plavka nego Plavac Mali.

Kad je otac uvidio da naše tlo daje vrhunski rezultat, odlučio je zasaditi vinograde Plavca Malog kako bi se nečim izdvojio na tržištvu i u tome smo uspjeli.

6. Gdje se sve može popiti kapljica iz Vaše vinarije i koju sortu bi nam preporučili?

95 % tržišta našeg vina se nalazi u Sarajevu, te dio na području Tuzle, Mostara i ostala područja Hercegovine.

Trenutno smo zastupljeni na području Bosne i Hercegovine.

Iz godine u godinu povećavamo proizvodnju, no sve uspijemo prodati na području BiH, pa još uvijek ne izvozimo.

Što se tiče preporuke sorte, ja preporučujem da probate sva vina, od svježe vrhunske Žilavke do jako dobrog roséa, koji je kupaža Plavca Malog i Plavke, do vrhunskih crnih vina, Plavac Mali i Plavac Mali Barrique.

7. Nedavno ste izlagali vina Begić na Mostar Wine Festu. Kakvi su Vaši utisci na festival?

Mostar Wine Fest je na nas ostavio odličan utisak te mislim da Mostar zaslužuje jedan takav događaj.

Sve pohvale mladoj ekipi koja je organizirala događaj jer je sve bilo odrađeno na vrhunskom nivou.

Ovim putem želimo zahvaliti organizatorima na podizanju vinske kulture u Mostaru.

Izlagao je veliki broj vinara sa svojim najboljim etiketama i mislim da su svi posjetitelji mogli itekako uživati u vrhunskim vinima.

8. Gdje se vidite za 10 godina?

Za 10 godina vidim naša vina na europskom i svjetskom tržištu, a malo selo Prolog kao nezaobilaznu destinaciju na turističkoj karti Bosne i Hercegovine.

9. Koja je za Vas definicija uspješnog menadžera?

Poznata je izreka: 'Menadžer je uspješan koliko i njegov tim'. 

Mislim da iza svakog uspješnog menadžera stoji uspješan tim ljudi.

Kao najodgovornija osoba u timu, menadžer mora stvoriti odličnu klimu i odličnu organizaciju, kako bi svi članovi tima mogli najefikasnije izvršiti određene ciljeve i kako bi poslovanje bilo uspješno.