Podijeli članak

Organizacija SOS Dječja sela BiH organizirala je 15. susrete zaposlenih u socijalnoj zaštiti u BiH, s ciljem promocije obiteljskog oblika brige za djecu bez roditeljskog staranja. Tom prilikom predstavljena je i publikacija „Položaj djece u Bosni i Hercegovini“ kao analiza položaja djece bez roditeljskog staranja i/ili djece kojoj prijeti gubitak roditeljskog staranja zasnovana na pravima djece.

Cilj analize je da se, u nedostatku centralizirane baze podataka, prikupe podaci i opiše položaj djece bez roditeljskog staranja i djece koja su pod rizikom razdvajanja od roditelja kao i specifični načini kršenja dječjih prava.

Prema dostupnim službenim statistikama entitetskih zavoda i agencije za statistiku u BiH je u 2012. godini 2661 dijete bilo pod starateljstvom. Procjenjuje se da je oko 2 000 djece bez roditeljskog staranja, ali neke procjene govore o između 3 000 i 4 000 djece. 

„Djeca bez roditeljskog staranja su vrlo ranjiva kategorija djece koja se susreće sa brojnim kršenjima svojih prava: njihovo pravo na život u obitelji je ugroženo, diskriminirani su često i surovo, njihov glas se rijetko čuje, a njihovi najbolji interesi nisu uvijek prioritet. Tri četvrtine djece bez roditeljskog staranja ima jednog ili oba živa roditelja, a oko jedne trećine živi u institucijama. Poznato je da život u velikim institucijama trajno oštećuje sve aspekte razvoja djece i da su ta oštećenja nepopravljiva. Obitelj je pravo mjesto za rast i razvoj djeteta i svi se moramo potruditi da, ako već ne mogu da žive u svojoj biološkoj obitelji, djeci osiguramo adekvatnu zamjensku obitelj: usvojiteljsku, hraniteljsku ili SOS obitelj, rekla je Jasna Sofović, savjetnica za zastupanje prava djece u SOS Dječjim selima BiH.

Ona je naglasila da je u okviru procesa deinstitucionalizacije potrebno dužnu pažnju posvetiti sustavnom razvijanju i podršci hraniteljstvu, kao i učiniti sve da djeca koja mogu biti usvojena na taj način trajno dobiju svoju obitelj. Ovo se posebno odnosi na malu djecu uzrasta do 3 godine koja nikako ne bi smjela biti instiutucionalno zbrinjavana. 

Predstavnica federalnog ministarstva za rad i socijalnu politiku Esma Palić istakla je kako je današnjim druženjem dobila puno informacija od ljudi koji izravno rade s djecom bez roditeljskog staranja. „Danas ćemo iskoristiti priliku da razgovaramo o izazovima s kojima se suočavaju uposlenici u socijalnoj zaštiti koji rade izravno s djecom bez roditeljskog staranja. Ministarstvo za rad i socijalnu politiku je svakako partner i moram priznati da sam iznenađena i zadovoljna onim što sam danas čula, saznala i vidjela u SOS Dječjem selu Gračanica,“ istakla je g-đa Palić. 

Na ovogodišnje susrete se odazvalo preko 50 uposlenih u socijalnoj zaštiti iz oba entiteta. Novi susreti zakazani su za godinu dana, a domaćin će biti SOS Dječje selo Sarajevo.

O SOS Dječjim selima BiH

U Bosni i Hercegovini djeluju dva SOS Dječja sela – u Sarajevu i Gračanici, u kojima se, kroz obiteljski model brige osigurava toplo i sigurno mjesto za odrastanje djece bez roditeljskog staranja. Prema konceptu SOS Dječjih sela, u svakoj obiteljskoj kući živi SOS mama sa najviše šestero ili sedmero djece i oni čine jednu SOS obitelj. U ovom obiteljskom modelu brige, djeca imaju mogućnost odrastanja uz ljubav, poštovanje i sigurnost u atmosferi u kojoj se izgrađuju trajni emocionalni odnosi. U 29 obiteljskih kuća osigurava se topli dom za 269 djece iz različitih dijelova BiH, a u četiri kuće za mlade se djevojke i mladići pripremaju za samostalan život. U sustavu socijalne zaštite, SOS Dječja sela BiH su jedinstvena organizacija koja brine o djeci do njihove potpune samostalnosti, ulažući sve resurse u njihovu sretnu budućnost. Dodatno, prepoznali smo rastuću potrebu da zaštitimo biološke obitelji od razaranja i ne samo zaštitimo, nego održimo na okupu i osnažimo njihove kapacitete. S tim ciljem je 2008. godine pokrenut Program jačanja obitelji u Sarajevu, Mostaru i Goraždu. Mi smo jedina organizacija u BiH koja se bavi prevencijom odvajanja djece od njihovih obiteljskog porijekla. Edukativni programi pružaju podršku kako formalnom, tako i neformalnom obrazovanju djece i mladih, no usporedo pomažemo roditeljima, nastavnom osoblju i profesionalcima unutar zajednice s jednim zadatkom da djeca i mladi ostvaruju što bolje rezultate u obrazovanju, stvarajući si prilike za uspješan život.