Podijeli članak

Tagovi

 

 

 

Uoči prvog poslijeratnog nastupa Dine Merlina u Beogradu, atmosfera je dovedena do usijanja. Nakon niza optužbi na pjevačev račun u tamošnjim medijima, koje su krenule prišivanjem etikete "srbomrsca" i nedokazanim tvrdnjama da je na ulazu njegovog kafića u Sarajevu svojedobno stajao natpis "Zabranjen ulaz psima i Srbima" preko poziva na bojkot koncerta i najava huliganskih i ultradesničarskih skupina da će spriječiti održavanje istog sve do nedavnih prijetnji smrću.

 

Srbijanski mediji po svaku cijenu nastoje dokazati da je Dino Merlin "balija" koji mrzi Srbe. Današnji Kurir ekskluzivno podastire i "dokaz" – fotografiju iz ratnih godina na kojoj je Dino Merlin u društvu "osvjedočenih kriminalaca i ratnih zločinaca". Uostalom, tekst iz Kurira pod naslovom "Dinini ratni zločinci" prenosimo u cijelosti...

 

"Dino Merlin neumorno se trudi da u intervjuima uoči tri beogradska koncerta, zakazana za 25, 26. i 27. studenoga u Areni, vadi mrlje iz prošlosti, perući se od izjava usmjerenih protiv Srba tijekom rata u Bosni, ali i godinama kasnije. I dok pokušava spustiti loptu, na vidjelo izlaze fotografije poput ove, do koje je došao Kurir. Na njoj se vidi Dervišhalidović kako uživa zagrljen sa svojim prijateljima, osvjedočenim kriminalcima i ratnim zločincima Jukom Prazinom, Ismetom Bajramovićem i Ramizom Delalićem. Bili su više nego bliski. Bili... Jer su ova trojica odavno pokojna.

 

Ismet Bajramović Ćelo - bivši zapovjednik Vojne policije Armije BiH, dovođen u vezu s brojnim kriminalnim aktivnostima. Često je isticao da izuzetno cijeni i poštuje Aliju Izetbegovića. Osumnjičen za stvaranje logora za Srbe i mučenje srpskih zarobljenika u logoru "Ramiz Salčin", bivšoj vojarni "Viktor Bubanj". Bilo mu predloženo da ode u Zagreb na mjesto pomoćnika vojnog atašea u Hrvatskoj, ali je odbio. Počinio je samoubostvo 17. prosinca 2008. u svom stanu u Sarajevu.

 

Jusuf Juka Prazina - prijeratni sarajevski kriminalac, ratni zapovjednik muslimanskih paravojnih postrojbi od kojih je kasnije nastala Armija BiH. Na početku rata formirao jedinicu „Zelene beretke“ i organizirao privatne logore u kojima su zlostavljani Srbi. Sudjelovao u pokolju nad vojnicima JNA u Dobrovoljačkoj ulici 2. i 3. svibnja 1992. godine. Ministarstvo unutarnjih poslova Srbije zbog toga i ostalih ratnih zločina za koje je odgovoran raspisalo je za njim potjernicu. Napustio je sarajevo potkraj listopada 1992., a ubijen je u Belgiji 4. prosinca 1993. godine.

Ramiz Delalić Ćelo - poznat kao bivši zapovjednik Devete brdske brigade Prvog korpusa Armije BiH i pripadnik sarajevskog podzemlja. U središte javnosti dospio nakon ubojstva srpskog svata Nikole Gardovića u ožujku 1992. na Baščaršiji, a višegodišnji proces koji se vodio protiv njega na županijskom sudu u Sarajevu nikad nije okončan. Ubijen 27. lipnja 2007. u središtu Sarajeva."