Podijeli članak

Pomnom analizom kamenja pronađenog duboko unutar kratera nastalog uslijed udara masivnog asteroida, znanstvenici su uspješno rekonstruirali kataklizmički događaji koji su se odvili nakon eksplozije.

Ako pitate znanstvenike, glavni razlog zašto više ne postoje dinosauri leži u udaru asteroida koji je prije 66 milijuna godina udario u Zemlju. Pitanje je, doduše, koji je točan redoslijed događaja koji su doprinijeli izumiranju nekadašnjih vladara Zemlje. Prema rezultatima najnovijeg istraživanja objavljenog u Proceedings of the National Academy of Sciences, glavni uzrok bilo je globalno zahladnjenje, prenosi Tportal.

Uslijed udara asteroida Chicxuluba, stijene promjera oko 9.7 kilometara, požari su se proširili područjem od stotina kilometara, nastao je cunami viši od jednog kilometra, a atmosfera se napunila milijardama tona (!) sumpora. Rezultat je bio dugoročni sumrak koji je ohladio planet i dinosaure osudio na izumiranje. Prema Seanu Gulicku, glavnom autoru istraživanja, dinosauri su se prvo spržili i onda smrznuli.

Pažljivo istraživanje

Znanstvenici koji su istraživali rezultate udara proveli su studiju dubokog promatranja kratera Chicxuluba, što nije lak zadatak. Kao prvo, riječ je o području duboko ispod morske površine Meksičkog zaljeva, a kao drugo - krater ima promjer oko 19 kilometara. Gulick i kolegica Joanna Morgan sakupili su uzorke kamenja iz dijela kratera u kojem su stijena i krhotine pale odmah nakon udara asteroida - kamenje koje se do prije dvije godine nije niti sakupilo niti detaljno analiziralo. Gulick i Morgan su iduće tri godine proveli analizirajući uzorke kako bi geološki rekonstruirali događaje koji su se odvili nakon udara te su rezultate istraživanja objavili u gore spomenutom znanstvenom radu.

Manje od jedne minute nakon udara asteroid je prorovao 161 kilometar u oceansko dno, stvorivši uzavrelu rupu punu rastopljenog kamena i vrućeg plina. Sadržaj ovog užarenog kotla nakon toga je ispaljen prema gore, stvorivši oblak dima veličine prosječne planine. Dim se spustio nakon nekoliko minuta te nataložio u obliku rastopljene lave i kamenja koje je stršalo iz mora. Užarene vrhove prekrilo je još kamenja, komada spaljenog tla i ugljena kojeg su nakupili masivni oceanski valovi.

Prisutnost ugljena, prema znanstvenicima, predstavlja dokaz o nastalim požarima koje su u nekim slučajevima nastale stotinama kilometara od samog kratera. Autori rada pretpostavljaju da je snaga udara bila ekvivalent 10 milijardi atomskih bombi poput one korištene u Drugom svjetskom ratu. Svemirska stijena je, prema tome, doslovno vaporizirala obližnje tlo i pogurala valove brzine mlažnjaka koji su stvorili cunami visok nekoliko stotina metara koji je dosegnuo područje centralnog dijela današnjeg SAD-a.

Brzina udara bila je oko 19 kilometara u sekundi, što znači da su dinosauri na udaljenosti od 1609 kilometara ostali sprženi na mjestu nekoliko sekundi nakon udara koji je momentalno izbio nekoliko milijardi tona sumpora u atmosferu. Dinosauri nisu bili jedina vrsta koja je izumrla nakon udara Chicxuluba.

Veliko izumiranje

Žrtve kataklizme bili su i leteći pterosauri i morski grabežljivci poput pleosaura, kao i oko 75 posto života na planetu. Masovno izumiranje je, unatoč već masivnoj šteti, bilo posljedica onoga što se desilo s atmosferom.

Prema Gulickovom timu udar je u paru pretvorio kamenje bogato sumporom, stvorivši oblake sumpora koji je blokirao sunčevu svjetlost i uzrokovao hlađenje cijelog planeta. Znanstvenici su do ovog zaključka došli zahvaljujući uzorcima koji u sebi imaju tragove pješčenjaka, vapnenca i granita te zabrinjavajući manjak sumporom bogatog kamenja inače prisutnog na tom području. Nakon izračuna tim je zaključio da je asteroid uzrokovao ispuštanje oko 325 milijuna tona sumpornog dima u atmosferu. Usporedbe radi, erupcija Krakatoe iz 1883. stvorila je četvrtinu spomenute količine sumpora te je uzrokovala globalni pad temperature od oko 2 Celzijeva stupnja u trajanju od pet godina, što znači da je temperaturni utjecaj udara asteroida prije 66 milijuna godina bio puno dugotrajniji.

Rezultat udara bio je dramatičan pad temperature koji je trajao nekoliko desetaka godina - 'Zemlja tijekom tog razdoblja definitivno nije izgledala kao plavi planet' komentirao je Gulick u razgovoru za Business Insider.