Podijeli članak

Njemačka je u tehničkoj recesiji, a da bi najveće europsko gospodarstvo ponovno počelo rasti, potrebno je zaduživanje države za nove investicije, objavili su vodeći njemački ekonomski instituti.

Nakon pada njemačkog gospodarstva u drugom tromjesečju od 0,2 posto u odnosu na prethodni kvartal, analitičari su uvjereni da je taj pad nastavljen i u trećem kvartalu koji je istekao 30. rujna. A pad BDP-a u dva uzastopna tromjesečja definicija je tehničke recesije, piše Večernji list.

Recesija samo industrije 

Trgovinski ratovi protiv Kine i Europe koje je pokrenuo američki predsjednik Donald Trump i strah od kaotičnog izlaska Velike Britanije iz Europske unije razlozi su zbog kojih je pala potražnja za njemačkim proizvodima, a nijedna svjetska ekonomija nije toliko ovisna o izvozu kao njemačka. Industrijska proizvodnja ima veći udio u njemačkom BDP-u nego turizam u hrvatskom.

Naime, industrija čini 26 posto cijeloga njemačkog gospodarstva, dok turizam u ukupnoj hrvatskoj ekonomiji sudjeluje s 18 posto. Ova njemačka recesija doista je specifična i stručnjaci su je nazvali “industrijskom recesijom”. Naime, njemačka industrija pokazuje slabosti već dulje vrijeme – pad industrijske proizvodnje počeo je prije godinu i pol, no svi drugi ekonomski pokazatelji poput potrošnje, zaposlenosti, građevinskog sektora, javnog duga, plaće, mirovine... stabilni su. 

– Potrošnja građana i građevina dobro se drže, industrija više ne, to je kao da imate zrakoplov samo s jednim motorom – komentirao je za Süddeutsche Zeitung Sebastian Dullien iz Instituta za makroekonomiju i istraživanje konjunkture (IMK). Postoji opasnost da se pad izvoza i industrijska slabost preliju i na građane tako da im splasne želja za potrošnjom – to bi prisililo zrakoplov na prisilno slijetanje, slikovito objašnjava Dullien.

Uz Trumpove carine i nesigurnosti vezane za Brexit, stručnjaci kao krivca za zapinjanje u njemačkom gospodarstvu ističu i slijepo inzistiranje na “crnoj nuli”. Radi se o principu koji je postavio bivši demokršćanski ministar financija Wolfgang Schäuble nakon recesije koja je 2008. pogodila i Njemačku, a to je da nema novog zaduživanja, odnosno nema deficita proračuna – razlika u prihodima i rashodima proračuna mora biti najmanje nula, s tim da je njemački proračun posljednjih godina u debelom plusu – u prvom polugodištu ove godine taj je višak iznosio više od 45 milijardi eura.

Njemačka ustrajava na tome da dug drži na 60 posto BDP-a što je granica koju za članice EU propisuju Maastrichtški kriteriji. Toga principa “crne proračunske nule” slijepo se drži i sadašnji socijaldemokratski financ-ministar Olaf Scholz. – Inzistiranje na “crnoj nuli” bilo bi sada štetno – kaže Claus Michelsen iz Njemačkog instituta za ekonomska istraživanja (DIW).

Ključna mjera za pokretanje njemačkog gospodarstva, po Sebastianu Dullienu iz IMK, jest ta da se donese 10-godišnji investicijski paket, težak najmanje 45 milijardi eura godišnje, u prometnice, pruge, stambene zgrade, škole, vrtiće... – “Crna nula” nije dobar ekonomski koncept – smatra i Isabel Schnabel, članica njemačkog Ekonomskog vijeća mudraca, tijela koje savjetuje njemačku vladu i jednom godišnje izdaje opširne smjernice za njemačku ekonomsku politiku. 

– Vlada mora više ulagati u istraživanje, razvoj, infrastrukturu i digitalizaciju – kaže Schnabel i zalaže se za uvođenje “zlatnog pravila” za investicije koje bi dopustilo probijanje propisane granice za zaduživanje od 60 posto čime bi gospodarstvo, kako kaže, postalo “puno fleksibilnije”.

“Trenutačna slabost” 

No postoje i ekonomisti koji se zalažu da “kočnica” za zaduživanje ne dira. – Kočnica za zaduživanje je i kočnica protiv populista – ona nas štiti od vlada poput onih u Italiji i Sjedinjenim Državama, koje porezima kupuju glasove na izborima – kaže Gabriel Felbermayr, predsjednik Instituta za svjetsku ekonomiju (IfW). Njemačka je država koja se najbrže izvukla iz velike svjetske ekonomske krize koja se 2008. prelila iz Sjedinjenih Država. 

Od tada njemačko je gospodarstvo raslo po velikim stopama – iz kvartala u kvartal obarani su rekordi u izvozu, broju zaposlenih, nepopunjenim radnim mjestima kojih je i danas u Njemačkoj više od milijun. Od ujedinjenja dvije Njemačke nikada stopa nezaposlenosti u Njemačkoj nije bila manja (3,1 posto). – Ne smatram da će trenutna slabost u industriji prerasti u ekonomsku krizu. Ali situacija je trenutačno takva da već mali šokovi uzrokuju probleme. Nužno je povećati ulaganja u inovacije – zaključuje Felbermayr.