Podijeli članak

Bosna i Hercegovina u prethodnih nekoliko godina upisala je još jedan neslavan rekord, a ovoga puta riječ je o broju registriranih političkih stranaka kojih, prema približnim podacima Središnjega izbornoga povjerenstva BiH, u našoj državi postoji 150.

U praktičnom smislu gledano, to znači da na svakih 23.500 stanovnika u BiH dođe jedna politička stranka.

"Točan broj političkih stranki i ne znamo, jer se one prijavljuju kod nadležnih pravosudnih organa, a ne u SIP-u. Ipak, naše procjene govore da ih postoji oko 150, ali točan broj znat ćemo do 31. ožujka 2018. godine, do kada je rok da sve stranke registrirane u 2017. godini i ranije predaju financijske izvještaje. Ipak, ni tada nećemo moći znati koliko je stranaka registrirano ove godine, nego ćemo to znati tek ako se registriraju na izborima, odnosno sljedeće godine kada predaju financijske izvještaje", istaknula je za Radiosarajevo.ba glasnogovornica SIP-a BiH Maksida Pirić.

Lakše osnovati stranku nego firmu

Kako je ranije pojašnjavano, u BiH je lakše osnovati političku stranku nego, na primjer, firmu ili nevladinu organizaciju, te ne čudi da se od jednostranačkoga sustava došlo do gotovo 150 stranaka.

Taj broj vjerojatno je još i veći jer svakodnevno vidimo nove stranke koje se registriraju, a posljednja od njih jeste stranka premijera Županije Sarajevo Elmedina Konakovića, koji je nedavno napustio Stranku demokratske akcije (SDA) i osnovao stranku Narod i pravda.

"Mislim da je prva greška nizak izborni prag, koji bi s tri trebalo povećati na pet posto, čime bi se pročistio veliki broj političkih stranki. Ovako veliki broj stranki ne doprinosi demokratizaciji već je, naprotiv, otežava. Ljudi kada se suoče s tako velikim brojem stranki, onda se smanjuje njihova volja uopće da sudjeluju u izborima, a i otežava im izbor. To samo nije vezano za izbore, nego za sve ono što je u vezi s politikom", pojasnila je politička analitičarka Ivana Marić.

Ona je, ipak, dodala kako je to samo jedan od problema kada je riječ o prevelikom broju političkih stranki u BiH, te da tako veliki broj ne doprinosi poboljšanju demokratskih procesa nego osobnim interesima pojedinaca.

Također, još jedan važan element jesu prijevare na izborima, odnosno zloupotreba izbornoga procesa, gdje se prijavom stranaka dobivaju mjesta u biračkim odborima i mjesta promatrača koja onda male stranke prodaju većim. Znači, u tome su vidjeli mogućnost zarade, a ne pružanje bilo kakve kvalitete građanima i biračima, odnosno bogaćenje ponude. Mislim da bi se riješio veliki broj toga kada bismo riješili problem izbornoga praga, koji je potrebno povećati barem na pet posto, zaključila je Marić.

Za registriranje stranke potrebno od 50 do 500 potpisa

Inače, da bi netko registrirao stranku, u Federaciji Bosne i Hercegovine potrebno je da ispoštuje sve odredbe zakona iz 1989. godine, odnosno da skupi 50 potpisa za registriranje partije, dok je u entitetu Republika Srpska nedavno donesen novi zakon koji zahtijeva 500 potpisa.

Ipak, to ni u jednom entitetu ne sprječava sve građane BiH željne uključivanja u politiku, koja je postala najunosniji biznis, da registriraju svoje stranke. Tako, recimo, samo Banja Luka, koja ima oko 200.000 stanovnika, posjeduje i 28 političkih stranki, odnosno jednu partiju na 4.238 osoba.

BiH je jedna od vodećih država po broju političkih stranaka i političkih subjekata koji sudjeluju na izborima po glavi stanovnika. Na Lokalnim izborima 2016. godine smo imali preko 450 registriranih političkih subjekata za sudjelovanje na izborima, tj. na svakih 8.000 stanovnika imali smo jednog registriranoga političkoga subjekta.

Prvi razlog je veliki izborni plijen i moć koja je u BiH izmještena iz sustava u ruke stranaka i lidera tih stranaka. Brojevima, taj izborni plijen iznosi preko 13 milijardi KM javnoga novca na godišnjoj razini, oko 4.000 pozicija u vlasti koje se biraju izravno, što na lokalnim što na općim izborima, te preko 200.000 pozicija u javnom sektoru koje su većim dijelom stranačke ili predmet korupcije i nepotizma čiji su generator vlasti u BiH, istaknuo je Dario Jovanović, direktor Koalicije “Pod lupom”, koja se bavi promatranjem i unaprjeđenjem izbornoga procesa u BiH.

Također, i on se slaže da je jedan od razloga manipulacija izbornim procesom i izborne prijevare, te da pojedine političke partije prodaju mjesta u biračkim odborima za 50 KM na dan, po osobi, što opet financiraju građani BiH, navodi Radiosarajevo.ba.

Treći razlog je nepostojanje jedinstvenih kriterija registracije i jedinstvenoga registra političkih stranaka. Imamo različite zakone, uvjete i kriterije registracije stranaka u BiH u entitetima i Distriktu. Ne postoji ni registar političkih stranaka, tako da mi do izbora zapravo niti ne znamo stvaran broj političkih stranaka koje su aktivne u BiH niti se one neaktivne pravodobno gase.

Dodatno, a što uvelike doprinosi velikom broju političkih stranaka u BiH, mi imamo fragmentaciju, a ne polarizaciju političkih stranaka u BiH. Tako da se svakodnevno osnivaju nove stranke iz već postojećih stranaka, iako među njima ideološki postoje male razlike i zastupaju sličnu ili istu politiku, a što nije nužno dobro jer kvantiteta ne znači kvalitetu, dodao je Jovanović.

Sveukupno gledano, sigurno je da nas očekuje jedna veoma zanimljiva predizborna borba, odnosno izborna godina, u kojoj ćemo gledati nadmetanje ogromnoga broja političkih stranaka i kandidata, te nezavisnih subjekata, zbog čega bi ovogodišnji Opći izbori mogli biti rekordni.