Podijeli članak

Ostvariti akademski uspjeh već samo po sebi nije jednostavno, a još je teže kada te sustav obeshrabruje te “vrišti” da ti to ne možeš. 

"S takvim se osjećajem suočavaju Romi. Guši im se motivacija, a obrazovni im sustav poručuje da bi bilo najbolje da odustanu", govori 20-godišnja Martina Oršuš. 

Ona nije odustala iako je više puta pomislila na to pa je nakon završene osnovne i srednje škole te stjecanja zvanja medicinske sestre upisala i fakultet. Sad s uzbuđenjem čeka ponedjeljak – i prvi dan nastave na studiju sestrinstva na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu.

Želim se isticati uspjehom 

Iako se čini trivijalnim naglasiti da je završila osnovnu i srednju školu, brojke pokazuju da to uspije tek manjina romske djece. Čak 70 posto njih “ispadne” iz sustava tijekom osnovnoškolskog obrazovanja, a potom manjina upiše srednju školu pa je tako lani to učinilo svega 805 Roma. 

Poražavajući je i podatak da samo 10 posto upisanih uspješno završi srednju školu, a broj onih koji se potom odluče za fakultet marginaliziran je u odnosu na ukupno 17 tisuća Roma koji žive u Hrvatskoj. 

Tako će Martina Oršuš biti jedna od 30-ak Roma koji pohađaju visokoobrazovnu ustanovu, a točna brojka se ne zna jer institucije ne vode evidenciju.

"Većina mladih odustaje zbog diskriminacije, mi smo svjesni što ljudi o nama misle i to nas obeshrabruje", kaže Martina Oršuš koja živi u Paragu, najvećem romskom naselju u Međimurskoj županiji. 

"Tamo nas se otvoreno diskriminira. Nadala sam se da će biti malo bolja situacija u Zagrebu, no nakon nedavnih pucnjava sam u strahu. Razmišljam bih li trebala govoriti da sam Romkinja. Nerede rade pojedinci, nismo svi takvi", ističe Oršuš kojoj je cilj isticati se uspjehom, a ne etničkom pripadnošću. 

O diplomi sanja još otkako je krenula u školu te se jako trudila kako bi položila državnu maturu. Bila je presretna kada je upisala preddiplomski studij. Voljela bi i na magisterij, a potom i predavati. Tada bi radila na motiviranju romske djece da se školuju jer profesori i učitelji imaju veliku ulogu.

"Neki Romima samo daju dvojke da ih se riješe, niti ne očekuju više od njih i onda ta djeca i povjeruju da nisu za više", govori Martina Oršuš te dodaje kako je jako važna i podrška obitelji, odnosno roditelja. Mnogi, naime, očekuju od svoje djece da se sami uzdržavaju već nakon osnovne škole. 

"Ja sam jedina od svojih šestero braće i sestara koja ide na fakultet. Cijela je obitelj jako ponosna na mene, jako sam sretna zbog toga. Iako smo siromašni, pomažu mi i financijski koliko mogu", kaže. 

I na poslijediplomski 

Kada završi fakultet, Martina Oršuš će biti jedna od tek 20-ak osoba iz romske zajednice s diplomom, a još je neobičnije to što je žena kojih je na tom popisu uvjerljivo manje. 

Prva Romkinja u Hrvatskoj koja je završila fakultet bila je pak danas 42-godišnja magistra farmacije Nura Ismailovski.

"Iako je vidljiv napredak, ni danas mladim Romima nije lako, a nekada je bilo još teže jer nisu postojale stipendije niti bilo koje druge poticajne mjere", ističe Ismailovski koja je uvijek bila odlična učenica, a diplomirala je 2002. godine. 
Velika motivacija bila joj je i podrška roditelja, a sada i supruga te njezino dvoje djece. Tako je ove godine upisala i poslijediplomski studij i to dok je njezina beba imala svega dva mjeseca. 

"U romskoj je zajednici velik problem rana udaja, posebice djevojaka, što im onemogućuje obrazovanje", upozorava Nura Ismailovski koja se aktivno bavi i pitanjem ljudskih prava i prava nacionalnih manjina kroz tijela civilnog društva, ali i saborski odbor te zagrebačke Gradske skupštine gdje je bila vijećnica. Upravo je ona inicirala pokretanje stipendije za Rome na koju je izrazito ponosna. 

"Ponosna sam što potičem mlade Rome na obrazovanje. Prve godine dodijelili smo četiri stipendije za učenike i dvije za studente, a lani čak njih 61 za učenike i pet za studente", kaže te dodaje kako se Romi s predrasudama moraju suočavati i nakon fakulteta. 

"Poslodavci su mi postavljali pitanja o mom imenu i porijeklu, pa čak i koliko dobro znam hrvatski jezik iako sam rođena Zagrepčanka. Također, visokoobrazovanim Romima puno je teže i napredovati i trebaju se puno više dokazivati", govori Nura Ismailovski te dodaje kako se protiv predrasuda može boriti samo radom. 

No još je Albert Einstein rekao kako je lakše razbiti atom nego predrasude, što pokazuje koliko trud u to mladi Romi trebaju uložiti.

Večernji list