Podijeli članak

Tagovi

Kad si gladan nisi svoj, ljutnja povezana s glađu nije običan mit. U engleskom postoji i poseban termin za to - 'hagry' (od hungry - gladan i angry - ljut), a sad se ispostavilo da taj sleng nije samo izmišljotina dovitljivih šaljivdžija, nego je stvara emocija.

Znanstvenici sa Sveučilišta Guelph otkrili su da osjećaj ljutnje dok je čovjek gladan ima veze s naglim padom razine glukoze, odnosno hipoglikemije.

"Pronašli smo dokaz da promjena u razini glukoze ima trajni utjecaj na raspoloženje. Bio sam skeptičan kad bi mi ljudi rekli da su razdražljivi ako ne jedu, ali sada vjerujem. Hipoglikemija je jaki psihološki i fiziološki stresor", rekao je prof. Prof. Francesco Leri s odjela psihologije.

Rad je objavljen u časopisu Psychopharmacology, a ispitivali su utjecaj pad glukoze na emotivno ponašanje kod štakora. Životinjama su u metabolizam injektirani blokatori glukoze zbog čega su pali u hipoglikemiju, u takvom stanju smješteni su u određenu komoru. Drugom prilikom, injektirana im je voda i smješteni su u drugu komoru.

Kada su dobili izbor u koju komoru da ponovno uđu, većina štakora aktivno je izbjegavala komoru kojoj su iskusili hipoglikemiju piše The Independent.

"Takvo izbjegavanje je izraz stresa i anksioznosti. Životinje su izbjegavale tu komoru jer su tamo imale stresno iskustvo. Ne žele to ponovno iskusiti", objasnio je prof. Leri.

Uz to znanstvenici su testirali krv štakora nakon što su iskusili hipoglikemiju i pronašli su tamo više kortikosterona, pokazatelja fiziološkog stresa. To potvrđuje ideju da su životinje iskusile stres i depresiju kada su bile u hipoglikemiji.

Iako, ako propustite jedan obrok, jednostavno ćete biti ljuti, tim znanstvenika vjeruje da bi se na cjelokupno raspoloženje moglo utjecati i dugoročno ako preskakanje obroka postane navika.

Sada kad su potvrdili da hipoglikemija uzrokuje loše raspoloženje, znanstvenici planiraju ustanoviti povećava li dugoročno gladovanje rizik od depresivnih ponašanja.

"Loše raspoloženje i loša prehrana mogu postati začarani krug tako da ljudi ne jedu kako treba, mogu iskusiti pad u raspoloženju, a taj pad može uzrokovati da ne žele jesti.

Ako netko konstantno preskače obroke i stalno je izložen tom stresoru, to bi moglo utjecati na njihovo raspoloženje na trajnoj razini", rekao je doktorand koji je vodio istraživanje Thomas Horman.