Podijeli članak

Na izvještajnoj skupštini Udruženja sportskih ribolovaca „Neretva 1933“ Mostar, na kojoj je izvršena i zamjena pojedinih članova udruženja, jednoglasno je donesena odluka da udruženje iznese svoj stav u javnost i medije o planiranoj izgradnji mini-hidrocentrala Buna I i Buna II, piše Dnevni list.

Uništavanje ribljeg fonda

Lokalitet na kojem je planirana izgradnja mini-hidrocentrala se nalazi u području koje je važećom Ribolovno-gospodarstvenom osnovom, a u skladu sa federalnim i županijskim zakonima o slatkovodnom ribarstvu, proglašeno ribljim plodištem i to: ušće Bune u Neretvu u dužini od 300 metara, uzvodno od ušća 100 metara i nizvodno od ušća 200 metarado Cvetkovog limena.

Planiranom izgradnjom bi se ovaj lokalitet trajno uništio u cijeloj dužini od 600 metara, a time bi bila nanesena nemjerljiva šteta prirodi i ribljem fondu rijeka Neretve i Bune, a sasvim izvjesno i nestanku endemskih ribljih vrsta neretvanske mokousne pastrve i glavatice, kojima ovaj lokalitet predstavlja jedno od posljednjih utočišta.

Korito rijeke Neretve na toku kroz općinu Mostar je odlukom Zavoda za zaštitu spomenika iz 1970. godine je proglašeno rezervatom prirodnih predjela, a po sadašnjem zakonu Spomenik prirode (Zavod UP.I 59/4/70), što bi trebalo biti dovoljan argument da se ne dozvoli uništenje ovog lokaliteta.

Zaštita rijeka

Nakon smjene predsjednika, ribolovci članovi Udruženja sportskih ribolovaca „NERETVA 1933“ jednoglasno su donijeli odluke o protivljenju izgradnji mini hidrocentralama BUNA I i BUNA II, te uključivanju u aktivnosti udruge „Majski cvijet“ i Koalicije za zaštitu rijeka u BiH u cilju sprečavanja planirane izgradnje mini-hidroelektrana.

Kao korisnici ribolovnog prava na rijeci Neretvi u ribolovnoj zoni Mostar, ribolovci grada Mostara i udruženje koja ih okuplja, najodgovorniji su za stanje i zaštitu ribljeg fonda rijeke Neretve i pritoka i dužni su spriječiti sve aktivnosti i projekte koji će imati dalekosežne negativne posljedice po živi svijet naših rijeka.