Podijeli članak

Poznati mostarski umjetnik Dalibor Nikolić –Dala nakon desetljetnog surfanja po internetu  napustio sve društvene mreže.
 
Nije više aktivan na Facebook , Instagramu niti bilo kojoj društvenoj mreži, ako je bio jedan od onih koji je uvijek bio dostupan na svima adresama, čak i putem mobilnih aplikacija, jer ovisnost o komunikaciji s globalnim svijetom je bila takva da je bio dostupan uvijek i svugdje.
 
Zašto se poznati umjetnik odlučio isključiti iz globalne komunikacije otkrio je za Pogled.ba u otvorenom razgovoru, koji bez sumnje neće ni jednog čitatelja ostaviti ravnodušnim.
 
„Nije bilo lako odreći se globalne komunikacije nakon gotovo deset godina stalnog boravka na internetu. To je bila neka vrsta ovisnosti, ali u jednom trenutku, znao sam da to moram uraditi“, počinje Dala svoju priču o  izlasku iz kako kaže „zastrašujuće svakodnevice“.
 
Više štete nego koristi
 
Potreba za isključivanjem s društvenih mreža kako tvrdi u njemu je tinjala, ali nije znao kako se izvući dok nije došlo do potpunog zasićenja.
 
 „Osjetio sam neki besmisao svega toga i shvatio kako je boravak na društvenim mrežama za mene barem uistinu nepotreban. Sve se svodilo na neko poluinformiranje, navode na neke misli i nešto što zapravo, ako bismo birali ne bih odabrali tako. Možda ja nisam znao na pravi način upravljati društvenim mrežama, ali eto shvatio sam da ne nalazim više nešto što bi me motiviralo da tu boravim neko vrijeme“, kaže Dala.
 
Tvrdi za Pogled.ba da je od društvenih mreža imamo više štete nego koristi. U trenutcima kad bih čak ušao na neku od mreža samo da odgovori na poruke koje je dobivao, uvijek bi ga nove komunikacije i sadržaji koji su se nudili zadržali puno više nego to je planirao.
 
„Provodio sam dosta vremena na društvenim mrežama i jednostavno kad sam sebi postavio pitanje zašto ja to radim, nisam našao neki smisao ni jak odgovor da bih ostao“, pojašnjava Dala.
 
Uglavnom nakon skoro više od deset godina nije u tim informatičkim sferama, osim primarnog što mora, pa tako još uvijek koristi E-mail, WhatsApp i Viber gdje može normalno komunicirati.
 
Pošast promatranja telefona
 
„Vidim da pošast promatranja telefona u tom smislu apsolutno vlada. Ne znam koliko su ljudi to osvijestili kao problem, ali meni je to postalo jasno i ne želim biti dio toga“,  naglašava Dala.
 
Iz svijeta društvenih mreža, kako ističe nije se lako isključiti, jer je to daleko teži i duži proces nego što je sama prijava i registracija.
 
 „Ne može te se odmah ni isključiti, jer primjerice Facebook vam nije odmah isključen nego je djelom ugašen, pa tražiti nekakvu potvrdu gašenja. To uopćenije jednostavno , proces izgasiti se u tom smislu nije tako jednostavan. To nije klik, to je proces koji traži šifriranje i dešifriranje i nove šifre i autorizaciju i fotografiju osobnog dokumenta“, pojašnjava Dala za Pogled.ba.
 
Mostarski umjetnik nakon desetljetnog surfanja internetom na osnovu brojnih saznanja, kako istraživačkih tako i osobnih vjeruje  da podatci koji su ikada podijeljeni, unatoč brisanju računa ostaju u nekim tajnim bazama arhivirani.
 
Zastrašujuća prodaja informacija
 
„Vidim da je općepoznata dimenzija prodaje informacija, zaista stravična koliko zadire i koliko izostaje bilo kakva privatnost. Ako ukucavanjem na određenu šifru na mobilni aparat koje su objavljene možemo vidjeti, da postoji negdje baza podataka o nama, koja siguran sam bolje poznaje nas nego mi sami sebe. Postoje šifre koje ukucamo u naš telefon i vidimo kad je netko palio na našem telefonu recorder, kad je netko upalio da vidi gdje se mi nalazimo,  je li to blizu neke trgovine i koliko smo proveli gdje vremena.“, priča Dala.
 
Naglašava kako zna da ovo sada zvuči kao neka vrsta horor filma, ali tvrdi da su njegova iskustva upravo takva.
 
„Primijetio da na spomen određenog produkta dobivam kroz reklame non stop ponude proizvoda koje sam spomenuo, primjerice lampu s diskretnom količinom svjetla, meni izlazi točno ta lampa kako reklama. Ako sam spomenuo određeni odjevni predmet onda mi dolazi on na ponudu“, pojašnjava mostarski umjetnik.
 
Vjeruje da netko zaista prati putem našeg mobilnog aparata ogroman dio naših dnevnih obveza, poslova koje obavljamo, komunikacije i da sve to negdje čini jednu bazu .
 
„Ja sam jednom ukucavao na internetu te šifre na telefonu svome da vidim gdje je zaista ta baza i od čega se ona sve sastoji . To su snimi, audio zapisi nekih atmosfera govora, lokacija gdje sam boravio. Nešto što je stvarno, rekao sam sebi ne želim tako. Tako da imam još uvijek telefon i dio sam te globalne priče , ali malo sam postao invazivan u smislu privatnosti, koja gotovo uopće da više i ne postoji“, govori Dala u svojoj ispovijesti.
 
Narušena privatnost
 
Narušena privatnost je ono što ga je zabrinulo, ne samo kako jedinku, nego i kao društveno-odgovorno biće.
 
„Privatnost mi je bitna jako, samo po sebi ne možda toliko, ali kad vidim način na koji se koristi sklop mojih afiniteta, moja stanja, koliko stvari, onda zaista da. Ne znam točno gdje je centar svih informacija, ta baza u koju se pohranjuju svi podaci ne zna se točna lokacija, drži se vojnom tajnom, ali je sasvim sigurno negdje u Americi. Činjenica da to postoji je uistinu činjenica da ne upravljamo mi tim mrežama, niti našim uređajima, nego podsvjesno primamo toliki broj informacija da, možda je paranoidno reći na jednoj razini ti uređaji, mreže i internet sugerira nam određene potrebe i afinitete“, pojašnjava Dala govoreći svoja iskustva na društvenim mrežama.
 
Potrebe i afiniteti kako podsjeća kreiraju se kroz konzumaciju vrtoglavih sadržaja i proizvoda bilo da su kulturni proizvod, prehrambena navika ili princip zdravog življenja ili bilo što od toga.
 
„Sve je vrlo rafinirano do te mjere da sam se ja zaista zabrinuo i rekao sebi da ne bih još jedno vrijeme sigurno želio biti dio  takvog sustava, na koji gotovo da nema utjecaj svojom voljom. Sustav je jednostavno napravljen tako da možda čak pokušava i ljudsku volju kontrolirati, a sve u vrhu tržišne ponude, što je stravično“, podvlači Dala u razgovoru za Pogled.ba .
 
Benefiti bez interneta
 
Kad se odmakao od društvenih mreža kako kaže ima benefite velike.
 
„Vrijeme koje sam koristio provodeći na društvenim mrežama, koristim za čitanje knjiga. Čak sam na Vikendu stripa u Mostaru kupio sebi neke stripove i nabavio sam nove knjige što me čini radosnim. Pokušavam se informirati, na klasične načine, te razglobiti tu znanje od informacije, jednostavno bavim se njegom svog unutarnjeg bića i pružam mu ono što je uistinu njegov odabir a ne ono što je bio mainstream ili „sugestije“ društvenih mreža“, pojašnjava Dala.
 
Bez društvenih mreža u početku mu nije bilo lako, jer kako priznaje navike nije lako iskorijeniti, ali sebi je pokazao da to nije i nemoguće.
 
„U jednom djelu nedavno što sam čitao vrlo rafinirano se promatraju razlike recimo između nagona, sklonosti, afiniteta i kad pogledam uistinu ti termini koji se koriste za ove navedene pojmove vrlo su rafiniraniji nego što ih ljudi koriste. Sklonost je dosta zatvarajuća, afinitet je nešto što nije izvjesno, preusko korištenju, i vrlo sam počeo promišljenije i racionalnije pojmove te artikulirati. To me je djelo zaista inspiriralo da počnem malo dublje promišljati o sebi i onome što uistinu ja jesam kako osoba, kao umjetnik, kao pedagoški radnik i kao voditelj galerije.
 
Promišljao je što uistinu želi, jer radi društveno-odgovoran rad, ali i privatno za sebe, te shvatio kada se rafinira ta zbilja i ogolio do kraja da  ostaje tračak onoga što duhovnost potražuje.
 
„Upravo kroz literaturu, umjetnost i zdravu komunikaciju može da se odnjeguje ta duhovnost“, poručio je mostarski umjetnik koji se izvukao iz jezive svakodnevice društvenih mreža, uvjeren da one oduzimaju privatnost i duhovnost, koja je osnova zdravog života.
 
Autor:G.Š./Pogled.ba