Podijeli članak

U sklopu akcijskog plana za borbu protiv “sive ekonomije”, a koji bi, prema zaključku Vlade Federacije BiH, trebao biti donesen u roku od tri mjeseca, mogla bi biti predviđena i mjera povećanja stope poreza na dodanu vrijednost (PDV-a). 

O toj ideji, čija će realizacija opet ići na teret poreznih obveznika, entitetske vlade FBiH i RS-a već su puštale “probne balone” prije godinu i više dana kako bi osluhnule reakcije građana i poslodavaca, ali, kako sada stvari stoje, ta odluka mogla bi biti i donesena, piše Večernji list BiH. Prihode od povećane stope PDV-a vlade bi usmjerile na punjenje proračunskih rupa, prije svega, onih koje su nastale u mirovinskom osiguranju i zdravstvenom sektoru koji je doveden u nezavidnu poziciju i koji se bori s golemim dugovanjima. Kako se o inicijativi povećanja stope PDV-a ozbiljno razmišlja, vidljivo je iz teksta koji je napisan u Reformskoj agendi i u kojem se, između ostalog, spominje kako će se “povećanje javnih prihoda postići povećanjem prihoda od poreza, proširivanjem porezne baze, smanjenjem ‘sive ekonomije’, smanjenjem poreznih oslobađanja i unapređenjem rada poreznih uprava. 

Ako se te mjere pokažu nedovoljnim do kraja 2015. godine, dodatne mjere, uključujući i povećanje PDV-a, razmatrat će se u dogovoru s MMF-om na osnovi detaljnih procjena na sastanku na visokoj razini”. Analize Vlade FBiH i međunarodnih financijskih institucija pokazale su kako “siva ekonomija” u BiH godišnje iznosi oko tri milijarde dolara ili skoro petinu ukupnog BDP-a zemlje, a više od 40 posto ekonomskih aktivnosti u državi odvija se u “sivoj zoni”, s tim da samo u FBiH “na crno” radi 120.000 osoba. Donošenjem akcijskog plana za borbu protiv “sive ekonomije” bit će, kako su priopćili iz Vlade Federacije BiH, identificirane prioritetne kratkoročne aktivnosti koje je nužno provesti u cilju smanjenja “sive ekonomije” u Federaciji BiH, posebice u sektorima građevinarstva, turizma te ugostiteljstva i trgovine. 

Kao poticaj ekonomskom oporavku, moguće rješenje je da se doprinosi i porezi na plaće smanje za trećinu (u Federaciji BiH čine 73,9 posto na neto plaću) i tako učine rad jeftinijim, što će povećati njegovu potražnju, odnosno poslodavce potaknuti na otvaranje novih radnih mjesta. Još prije dvije godine tadašnji zastupnik SDP-a u Parlamentu BiH i sveučilišni profesor ekonomije prof. dr. Anto Domazet tvrdio je kako bi se gubitak javnih prihoda mogao uvećati povećanjem stope PDV-a sa sadašnjih 17 na oko 22 posto. Po njegovu mišljenju, treba ići na uvođenje diferencirane stope PDV-a s nižom stopom od osam posto za osnovne životne proizvode i usluge (kruh, mlijeko, lijekovi s esencijalne liste, knjige, tisak, komunalna voda, dječja hrana i odjeća i drugo).

Vlada RS-a još je prošle godine planirala Upravnom odboru Uprave za neizravno oporezivanje poslati svoj prijedlog da na neke robe podigne stopu PDV-a s postojećih 17 na 20 ili 22 posto, a da se na osnovne životne namirnice, opremu za novorođenčad PDV smanji na 10 ili 11 posto. Prijedlog nije mogao ući u parlamentarnu proceduru zbog stand by aranžmanom s MMF-om koji onemogućava promjenu postojećeg režima PDV-a.