Podijeli članak

Prof. dr. Alemka Markotić, ravnateljica Klinike za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević i dio tima koji u protekla dva mjeseca upravlja krizom zbog epidemije koronavirusa, komentirala je za Novi list što očekuje od idućih tjedana i ukidanja brojnih restrikcija.

Diljem Europe pada broj oboljelih.

"To je dobar trend i za očekivati je da će se situacija i u ostalim dijelovima Europe, pa i u onim zemljama s velikim brojem oboljelih i preminulih poboljšavati. Virusi imaju svoju dinamiku, a pooštrene mjere koje se provode u brojnim zemljama, vode nadam se k normalizaciji i u drugim zemljama", rekla je Markotić.

Vidjeli smo da je u Hrvatskoj među oboljelima više žena nego muškaraca, što je obratno nego u Kini, a u Sloveniji omjer je još zamjetniji, na štetu žena. Upitana je ima li to veze s karakteristikama virusa.

"Vjerojatno bi trebalo napraviti nekakve analize na koji je način došlo do zaražavanja. Možda su žene više eksponirane po prirodi svog posla, možda češće idu u trgovinu, kreću se po mjestima gdje trebaju nešto nabaviti za kućanstvo. Moguće da je to razlog, ali ne mogu spekulirati. Trebalo bi napraviti analizu i vidjeti kako će biti u drugim dijelovima Europe. Različiti socioekonomski uvjeti i način života mogu utjecati na postotak obolijevanja između muškaraca i žena", kaže.

Što smo dosad naučili o virusu?

"Svi smo nekako u isto vrijeme učili gledajući pacijente i slušajući iskustva drugih. Teško bih mogla izdvojiti što je naša originalna spoznaja o svemu tome, što smo naučili u hodu, a što čitajući informacije i razgovarajući s kolegama. Svi zajedno naučili smo da je to jedan opasan virus koji se prenosio možda i brže nego se očekivalo. Činilo se u početku da treba imati bliski kontakt. Vidjelo se, isto tako, da može izazvati različite oblike kliničke slike, od nekih blagih do neuobičajenih.

Ne samo da pacijent može imati glavobolju, šmrcanje, kašalj, nego su se neki od njih žalili i da jako povraćaju, imaju jake proljeve, iznimno jake bolove u cijelom tijelu. Neki su imali iznimno velike promjene na plućima, a da to nije pratila klinička slika. To je nešto što je dosta neuobičajeno, jer obično kad imate tešku bolest, imate velike promjene na plućima. Ovdje je znalo biti obrnutih situacija. U početku smo dobivali informacije s radiologije da treba brzo reagirati jer je bolesnik u životnoj opasnosti, a ispred sebe imamo čovjeka koji ima samo blage simptome. Oni koji su imali tešku kliničku sliku, znalo se dogoditi da imaju blaži nalaz, manju zahvaćenost pluća. Vidjeli smo i da se virus može i dulje vrijeme zadržati u nosu, razgovaramo o tome s drugim kolegama. Puno toga je neobičnog, svaki dan nešto naučimo", rekla je u razgovoru za Novi list.

Što s lijekom?

Komentirala je i situaciju s cjepivom.

"Još uvijek nema sustavnih studija za većinu tih lijekova, a ispitivanje Remdesivira je u završnoj fazi i rezultat se očekuje krajem ovog mjeseca. Neslužbene informacije su i pozitivne i negativne, pa bih se suzdržala od komentara još nekoliko dana. Što se tiče hidroksiklorokina, on isto tako nije ispitivan u sustavnim studijama gdje su obuhvaćeni i bolesnici i kontrolna skupina za usporedbu. Svjetska zdravstvena organizacija upravo pokreće veliku studiju gdje bi se četiri do pet različitih lijekova uključilo u organiziranu kliničku studiju. Ako odete na službenu stranicu Europske agencije za lijekove, tamo upozoravaju da niti jedan od lijekova koji se koriste zasad nema jasne potvrde da liječi COVID-19.

Naravno, kad nemate lijek, znanstvena i stručna zajednica pokušava razmjenjivati iskustva i informacije na osnovu kojih pokušava davati neke lijekove. Sve je to na neki način opravdano, a mora biti zakonski i proceduralno provedeno. Ali još nema studija na osnovu kojih bi mogli stopostotno reći - taj je lijek učinkovit, njega treba koristiti u liječenju COVID-19", kazala je.