Podijeli članak

Opći izbori 2018 u BiH osjetljivo su razdoblje za Hrvate u BIH, ali i samu Bosnu i Hercegovinu, O izbornoj kampanji kao i izborima u Bosni i Hercegovini razgovarali smo s Marinom Čuljkom, asistentom na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru. 

Kakvo je ozračje u BiH uoči listopadskih izbora? 

Rekao bih da je Bosna i Hercegovina ipak zrelija barem u ovom smislu EU integracija nego što je bila u svim izbornim procesima ranije. Bilo kakvo igranje s BiH u ovom izbornom procesu može dovesti i zapravo je izvjesno da će dovesti do jedne velike krize sa nesagledivim razmjerima. Teško je predvidjeti što bi se dogodilo u BiH ako se ne mognu implementirati izbori, a to će se dogoditi ako se bude inzistiralo da se Hrvatima ponovno izaberu politički predstavnici većinskom voljom drugog naroda što se događalo već u izbornim procesima ranije. Vjerujem da će birači prepoznati vrijednosti i poruke koje su na tragu budućnosti i prosperiteta.

Kako vidite tijek kampanje obzirom na politički sustav Bosne i Hercegovine? 

Promatrajući izborni sustav kao složeni skup prava, jamstava, pravila i tehničkih postupaka koji su temelj sudjelovanja građana u izborima i njihove participacije u političkom životu, jasno je da ovakav postojeći izborni sustav to apsolutno ne omogućuje, ostavlja mogućnost biranja drugima političkih predstavnika od strane brojnijeg naroda.  U takvoj konstalaciji odnosa, nažalost, Bosna i Hercegovina ponovno je u iskušenju. U sva tri biračka korpusa vlada borba za glasove i dok jedni svoj izborni program i poruke temelje na principima europske Bosne i Hercegovine, drugi ponovno nastoje unositi strah i krizu. Da bi izbori mogli biti implementirani u Bosni i Hercegovini potrebno je da većinski najbrojniji narod u Bosni i Hercegovini, konkretno Bošnjačke političke elite pokažu zrelost u smislu Europske i svake druge budućnosti Bosne i Hercegovine i ne nastojati birati Hrvatima političke predstavnike. Pri tome je važno ući u definiciju Bosne i Hercegovine kao države 3 konstitutivna i jednakopravna naroda.

Kakva je retorika unutar izborne kampanje i kako ocjenjujete poruke političkih lidera?

S aspekta političke komunikacije, promatrajući predizbornu kampanju u Bosni i Hercegovini možemo reći da se koriste različiti instrumenti političke komunikacije. Dosta je korištenja društvenih mreža, on line komunikacije, tu je dosta pojačan udio u odnosu na kampanje ranije, ali još se dominantno koriste izložbeni, elektronički i tiskani mediji, rekao bih tradicionalni mediji u izbornoj kampanji. Što se tiče poruka političkih lidera, reklo bi se da one zapravo variraju od onih dosljednih politici vlastite stranke, do onih koje su apsolutno u funkciji predizborne kampanje. Mislim da je izrazito važno promatrati te poruke, jer iz njih možemo isčitavati kakve će aktivnosti provoditi pobjednici predstojećih izbora. Poruke određenih kandidata, koji se kandidiraju za hrvatske političke predstavnike govoreći da će nakon što budu izabrani dekonstituirati Hrvate govore najbolje o tome što neki žele za Bosnu i Hercegovinu. Takve poruke suprostavljene činjenici da bez sva tri konstitutivna naroda nema Bosne i Hercegovine kao države najbolje govore o tome što je cilj za neke. Ne samo da sve što rade, rade na štetu Hrvata, nego i same Bosne i Hercegovine kao države. Duboko vjerujem da će svi birači prepoznati apsurdnost i ostaviti u prošlosti takve kandidate i poruke.


Hrvatski narod u BiH ponovno ima više kandidata, unatoč pokušajima da zajednički nastupe na izborima?

Da, više je stranaka koji se natječu na općim izborima u Bosni i Hercegovini, koje traže glasove hrvatskoga naroda. Liste HDZ-a i stranaka okupljenih oko Hrvatskog narodnog Sabora Bosne i Hercegovine prema anketama dominantno će biti pobjednici općih izbora 2018. među Hrvatima. Važno je razjansiti, pluralizam kao takav je izuzetno važan za svako demokratsko društvo, ali u državi kao što je Bosna i Hercegovina, gdje je nepravedan izborni sustav prema jednom narodu, svaki pluralizam je na štetu Hrvata. Zapravo je licemjerno govoriti o pluralizmu unutar hrvatskoga korpusa. Svi oni koji danas govore o pluralizmu unutar Hrvata jasno postavljaju vlastite političke interese ispred interesa jednoga naroda. Tek kada hrvatski narod bude u pravom smislu jendnakopravan s ostala dva naroda i kada ustavom bude zagarantiran izbor legitimnih predstavnika pluralizam će biti ostvariv. Sada hrvatski narod svoje pravo može samo ostvariti ako bude jedinstven.

Pojedini kandidati otvoreno pozivaju na preglasavanje Hrvata, što onda možemo očekivati 7. listopada?

Da, svjedoci smo i takvih poruka, ali ja duboko vjerujem u sve stanovnike Bosne i Hercegovine. Vjerujem da su i Srbi i Bošnjaci i Hrvati zreli kao narodi, vjerujem da su svjesni toga gdje je Bosna i Hercegovina danas. Vjerujem da svi prepoznajemo tko šalje kakve poruke i s kakvom vizijom pristupa biračima. Aposlutno sam uvjeren da će svi oni koji političke ciljeve pretpostavljaju potrebama naroda i države Bosne i Hercegovine ostati na marginama u ovom izbornom procesu. Nadam se da će nakon ovih izbora legitimni predstavnici sva tri konstitutivna naroda razgovarati o budućnosti Europske Bosne i Hercegovine uvažavajući zajedničke potrebe i interese svih građana Bosne i Hercegovine. Posebno vjerujem u mlade koji budu izabrani u okviru legitimnih predstavnika da svojim radom afirmiraju potrebe mladih i preuzmu odgovornost za Bosnu i Hercegovinu.


Kakva su vaša očekivanja kada je u pitanju izlaznost na predstojeće Opće izbore budući da smo svjedoci svakodevnog odlaska u inozemstvo? 

Trend migracija je zahvatio i Bosnu i Hercegovinu i to je tema o kojoj se može puno govoriti. Moramo shvatiti da je svijet postao umrežen, komunikacija i sloboda kretanja su gotovo beskonačni i naravno da mladi ljudi koriste te mogućnosti i idu za boljim životom. S time se treba suočiti, a način suočavanja je da se uredi država kako bi mladi ljudi ostajali i svoju budućnost gradili na ovim prostorima. Mladi ljudi zasigurno shvaćaju da je samo jedan pravi dom  i svi oni imaju afinitet prema svojoj domovini.Međutim , treba biti objektivan, govoriti o tome kako negdje treba ostati ako za to nema uvjeta, nije i ne može biti poruka koju mladi žele slušati. Budućnost mladih je u Europskoj Bosni i Hercegovini, u državi gdje svatko bira svoje političke i svake druge predstavnike. Budućnost je u pravednom društvu u kojem više razine ne uzimaju sredstva od onih nižih. Samo oni politički akteri koji nude viziju Europske Bosne i Hercegovine mogu ostvariti legitimitet među mladima. S te strane vjerujem da će motivacija svih članova društva biti velika i da će izlaznost biti dobra, jer upravo ona daje legitimitet i našim potrebama i željama da živimo u pravednijem društvu.