Podijeli članak

Tagovi

KUBANSKI parlament sastaje se danas kako bi odlučio o ključnim funkcijama na otoku, sada otvorenom za novu generaciju nakon one koja je sudjelovala u revoluciji 1959., no ne odustajući od socijalizma, jednostranačja i neizravnih izbora.

Na izvanrednoj sjednici parlamenta dodijelit će se funkcije predsjednika i potpredsjednika države, predsjednika parlamenta i državnog vijeća. Sjednica se simbolički održava 10. listopada, na dan kad je 1868. započela borba za neovisnost Kube od Španjolske. 

Nedavnom izmjenom ustava ponovno je uvedena funkcija predsjednika države, nakon što je ukinuta 1976. 

Pravo veta

Predsjednika će izabrati 599 zastupnika, a to će najvjerojatnije biti Miguel Diaz-Canel, predsjednik Državnog vijeća i Vijeća ministara od travnja 2018.  

Diaz-Canel, 59-godišnjak koji je rođen nakon revolucije predvođene Fidelom Castrom, koji je bio predsjednik oba tijela od 1976. do 2008., na čelu Kube zamijenio je svog brata Raula Castra koji je vladao od 2006. do 2018. 

Braća Castro su kombinirali te funkcije s onom glavnog tajnika Komunističke partije na čijem je čelu i dalje Raul Castro.

Iako ostaje na tom ključnom položaju do 2021., jasno je da se kubanski politički krajolik već mijenja. 

"Na vlast definitivno dolazi nova generacija čelnika, pod ustavnim okvirom u kojem će vodstvo biti kolektivnije te s mandatom za provedbu reformi", tvrdi kubanski politički analitičar Arturo Lopez-Levy s kalifornijskog sveučilišta Holy Names. 

No "imenovanje tih ljudi potvrđuju stari čelnici stranke koji imaju važno pravo veta" kroz sustav kandidatura kojim se određuju oni koji mogu preuzeti važne poluge moći. 

3G revolucija

"Mi ne znamo tko su kandidati", ističe pravnik Julio Fernandez Estrada. 

"Postoji dio populacije, stare između 16 i 30 godina, koji na društvenim mrežama pokazuju svoje neslaganje s neizravnim izborima", posebice za predsjednika, dodaje. 

Kuba je prošli prosinac doživjela mini revoluciju kad je na otok stigao mobilni internet treće generacije koji je mnoge Kubance potaknuo da se izražavaju i raspravljalu na Facebooku i Twitteru. 

Sjednica parlamenta događa se nekoliko mjeseci nakon izmjene ustava koju je kritizirao američki državni tajnik Mike Pompeo. On smatra kako je svrha te reforme bila učvrstiti socijalistički sustav, bez "garancija temeljnih sloboda kubanskom narodu". 

Skupština se sastaje i nakon što je Washington odlučio pojačati svoje sankcije protiv Kube, optuživši ju da vojno podržava vladu Nicolasa Madura, predsjednika Venezuele. Te sankcije, posebice one nad brodovima koji prevoze naftu iz Caracasa, nedavno su uzrokovale nestašice goriva na otoku.

Politolog Jorge Gomez Barata smatra kako će Kubom "vladati isti ljudi" iako će "u nekim temama djelovati na moderniji način". 

Povratak premijera

Velika novost u politici Kube jest da će predsjednik odsada uz sebe moći računati i na premijera.

Estrada smatra kako će uspjeh tog političkog dvojca "ovisiti o njihovom osobnom odnosu". Premijera će imenovati predsjednik, a potvrditi parlament u prosincu. 

Na sjednici parlamenta izabrat će se i vodstvo tog tijela. I tu "možemo očekivati generacijsku smjenu", predviđa Estrada. 

Za najizglednijeg novog predsjednika parlamenta, što je dosad bio 75-godišnji Esteban Lazo, smatra se 55-godišnji Homero Acosta, aktualni tajnik državnog vijeća. Acosta je proteklih mjeseci imao ključnu ulogu u pisanju novog ustava. 

Državno vijeće također će biti drugačije organizirano,prenosi index.hr