Podijeli članak

Dio zemalja Europske unije na migrantskoj ruti na jugu kontinenta osjeća se prepušten sam sebi u borbi protiv ilegalne imigracije. Zbog toga vlade pokušavaju smanjiti protuzakonite dolaske migranata u vrijeme kada se fokus kontinenta pomaknuo na neke druge teme. To ni u jednoj državi nije toliko očito kao u Grčkoj: zemlja je nedavno stvorila posebno ministarstvo za migracije i najavila gradnju plutajuće barijere na moru prema Turskoj.

A najviše na to pokušava utjecati oštrim kaznama za krijumčare migranata. Spiegel je tako donio slučaj u kojem je protiv više krijumčara ljudi podignuta optužnica koja bi ih u zatvor poslala na više od 15 godina i od njih bi tražila da plate 200 tisuća eura. 

I to po migrantu. 

U slučaju koji su predstavile te njemačke novine, oni su prebacivali 19 ilegalnih migranata s turske obale na grčki otok Lezbos, što je vođi skupine krijumčara donijelo kaznu od 288 godina i kaznu od 3,8 milijuna eura. 

U ovom trenutku već su dvije tisuće ljudi u Grčkoj u zatvorima zbog krijumčarenja ljudi. 

Glavno obećanje vladajućih 

Nova konzervativna vlada svojim je građanima obećala da će smanjiti ilegalnu imigraciju i posebno kazniti krijumčare koji prevoze ljude iz Afrike i s Bliskog istoka od kojih uzimaju basnoslovne cifre kako bi ih prebacili na europsko tlo. 

No visoke kazne u Grčkoj nisu nov fenomen. Sudovi su ih tamo izricali još prije nekoliko godina. Tako su krajem 2017. osuđene 23 osobe zbog krijumčarenja, a vođa skupine dobio je kaznu od nevjerojatnih 1489 godina zatvora.

On je osuđen da je preko grčkih granica prokrijumčario čak 500 migranata u 43 različita slučaja, u vrijeme najveće migrantske krize 2015. i 2016. godine. Većinom se radilo o Iračanima i Sirijcima koji su dosegnuli turske obale, bježeći od rata u svojim zemljama. No to za krijumčare ne znači i cjeloživotni boravak iza rešetaka jer prema grčkom zakonu osoba u zatvoru može provesti najviše 25 godina. 

Jedno je od najvažnijih obećanja koje je danas vladajuća konzervativna stranka Nova demokracija dala uoči izbora u srpnju prošle godine bio tvrđi stav prema imigraciji. 

Kapaciteti zemlje za prihvat novih azilanata dobrano su premašeni, a u prihvatnim centrima na otocima poput Morije ili Lezbosa još i danas žive deseci tisuća migranata. Prema nekim procjenama, tamo ih živi više od 40 tisuća. 

Prošle je godine vlada premijera Kyriakosa Mitsotakisa donijela novi zakon o azilu kojim se ubrzavaju procedure obrade zahtjeva kako bi se, priznaju to i vlasti, deportirao natrag u Tursku dio onih koji su zatražili azil. 

Vlada je prošle godine obećala da će do kraja 2020. deportirati najmanje 10 tisuća migranata. Prema dogovoru Bruxellesa i Ankare, Turska bi ih trebala prihvatiti, ali kako su odnosi između EU i te zemlje stalno napeti upravo zbog pitanja migranata, deportacija tisuća ljudi iz EU u Tursku mogla bi ponovno podići tenzije. U toj zemlji danas živi više od tri milijuna Sirijaca koji su izbjegli pred ratom.

“Nehumana politika vlade” 

Grčka je sredinom siječnja ponovno otvorila ministarstvo za migracije i azilante, koje je Mitsotakis ukinuo po dolasku na vlast. Ministarstvo bi se trebalo izboriti s više od sto tisuća migranata koji žive u Grčkoj. 

Samo prošle godine u Grčku je stiglo čak 74 tisuće ljudi koji su zatražili azil, što je dvije trećine od ukupnog broja azilanata koji su došli u Europu. 

Krajem prošle godine vlada te zemlje izjavila je da se nalazi u goroj poziciji nego na vrhuncu migrantske krize 2015. godine. 

Vlasti su zbog toga početkom godine počele graditi plutajuću barijeru dugu tri kilometra koja bi trebala predstavljati branu krijumčarima ljudi koji čamcima prevoze migrante s turskih obala. 

Zbog toga se i u samoj zemlji razvila rasprava o humanosti tih planova. I nevladina organizacija Amnesty International kritizirala ih je. 

"Ovaj prijedlog predstavlja alarmantnu eskalaciju u akcijama vlade da tražiteljima azila i izbjeglicama oteža dolazak na grčku obalu. Pritom će to otežati i napore spasitelja da pomažu ljudima koji pokušavaju doseći Lezbos", rekao je Massimo Moratti iz Amnesty Internationala te je dodao da vlada mora specificirati svoje planove kako bi spriječila daljnji gubitak života. 

I grčka opozicija kritizirala je planove o plutajućoj barijeri kao nehumane.