Podijeli članak

Po prvi put u povijesti znanstvenici su otkrili sredstvo kojim bi se vrlo učinkovito mogao liječiti moždani udar, drugi najveći uzrok smrti u suvremenom svijetu, prenosi Index.hr. 

Oko 6,7 milijuna ljudi svake godine umire od moždanog udara. Stručnjaci procjenjuju da bi se broj invalidnosti i preuranjenih smrti uzrokovanih moždanim udarom u sljedećih 15 godina mogao udvostručiti.

Novootkriveni lijek, protein Hi1a, sastavni je dio otrova australskog pauka dupljaša (Hadronyche infensa), a istraživanja na štakorima pokazala su da može vrlo efikasno zaštititi od posljedica moždanog udara, čak i ako se primijeni satima nakon što se on dogodi. Sredstvo još nije testirano na ljudima, no stručnjaci smatraju da bi trebalo djelovati na isti način.

„Vjerujemo da smo po prvi put pronašli način za minimaliziranje posljedica oštećenja mozga nakon moždanog udara“, rekao je Glenn King sa Sveučilišta Queensland u Australji.

„Maleni protein Hi1a, koji smo pronašli, blokira kanale za prepoznavanje kiseline u mozgu koji su ključni pokretači oštećenja mozga nakon udara“, dodao je.

U većini moždanih udara, tzv. ishemijskih udara, prekida se dotok krvi u određeni dio mozga. Najčešći uzrok je neki krvni ugrušak koji je nastao lokalno ili negdje drugdje u tijelu. Tijelo reagira na udar tako da razgrađuje glukozu kako bi kompenziralo manjak kisika. No u ovom procesu stvara se kiselina koja razara stanice mozga.

Nova studija, predstavljena u časopisu PNAS, pokazala je da protein Hi1a zaustavlja razoran proces tako što blokira sposobnost stanica da prepoznaju nakupljanje kiseline, čime sprečava odumiranje neurona. 

„Hi1a čak pruža neku zaštitu dijelovima mozga koji su najviše pogođeni manjkom kisika, a koji su se uglavnom smatrali nepopravljivima zbog ubrzanog odumiranja stanica uzrokovanog udarom“, objasnio je King za BBC.

Zašto baš otrovi pauka?

King kaže da se njegov tim bavi istraživanjem lijekova za poremećaje u živčanom sustavu. Neki od tih poremećaja, primjerice epilepsija, povezani su sa slabijim funkcioniranjem ionskih kanala u mozgu, a neki drugi, primjerice kronični bolovi i udari, s njihovim pretjeranim funkcioniranjem,.

Australski tim stoga istražuje molekule koje djeluju na ionske kanale. Otrovi malenih otrovnih beskralježnjaka kao što su pauci, škorpioni i stonoge djeluju na živčane sustave kukaca i stoga su puni modulatora ionskih kanala.

Protein Hi1a otkriven je slučajno dok su znanstvenici sekvencirali DNA pauka. U tom procesu zapazili su peptid koji je po molekularnoj strukturi jako nalikovao psalmotoksinu, spoju koji je izdvojen iz otrova tarantule, a pokazao je da štiti mozak štakora od udara. No Hi1a se pokazao još znatno djelotvornijim.

Zaštita nakon osam sati

Istraživanja na štakorima utvrdila su da je jedna doza Hi1a, ubrizgana dva sata nakon udara, smanjila oštećenja mozga za čak 80 posto. Ista doza bila je vrlo učinkovita i nakon osam sati – smanjila je oštećenja za oko 65 posto. 

Znanstvenici vjeruju da bi protein mogao biti slično djelotvoran i kod ljudi. Kinička istraživanja na pacijentima trebala bi započeti u sljedeće dvije godine. Ako se lijek potvrdi na ljudima, bit će to prvo sredstvo za liječenje posljedica moždanog udara.