Podijeli članak

Pojedini dijelovi zemljišta u “Incelu” u Banjoj Luci imaju 2.800 puta više kancerogenog ulja piralen u sebi nego što je dozvoljeno, otkrivaju izvori Srpskainfo.

Imali su uvid u prvo vještačenje koje je obavljeno u “Incelu”, a koje je zabrinulo stručnjake.

"Rezultati su doslovno užasni. Na pojedinim mjestima je bilo tolika koncentracija piralena, da to nitko nije očekivao", rekao je sugovornik Srpskainfo uključen u istragu oko piralena u Banjoj Luci.

Ovim rezultatima je još jednom potvrđeno pisanje o ekološkoj katastrofi koja se dogodila u Banjoj Luci, a koja još uvijek prijeti Banjalučanima.

Prije par mjeseci ekološka inspekcija Grada Banja Luka u krugu “Incela” na osam mjesta izuzela je zemljište i testirale ga na piralen i druge teške metale. Rezultati su potvrdili da je zemljište zagađeno, ali su se rezultati krili od javnosti zbog težine zagađenosti.

Prema Zakonu o poljoprivrednom zemljištu u FBiH dozvoljena količina piralena je 0,2 miligrama u suhom tlu.

"Rezultati analize su pokazali da na pojedinim mjestima ima 2.800 puta više piralena u zemljištu nego što je dozvoljeno. Najmanja koncentracija je bila oko 50 puta više nego što je dozvoljeno. Kada su u pitanju prosječne vrijednosti piralena, na svim kontrolnim točkama ga je bilo za oko tisuću puta više nego što je dozvoljeno, što je užasno i opasno", otkriva izvor Srpskainfo.

Osim kancerogenog piralena, ono što je zabrinulo stručnjake jesu i rezultati vještačenja na opasne metale. Također, i ovi rezultati su bili zabrinjavajući.

"Ovo vještačenje je pokazalo da je zemljište u 'Incelu' posebno zagađeno olovom. Granična vrijednost za olovo u zemlji iznosi između 50 i 100 u ovisnosti od vrste zemlje, a u 'Incelu' ga na pojedinim mjestima ima i za 200 puta više", ističe sugovornik ovog medija.

Kada je u pitanju testiranje na živu i bakar, također je potvrđeno da je ovo zemiljište zagađeno s njima. U prosjeku žive i bakra imao do 20 ili 30 puta više nego što je dozvoljeno.

Direktor Instituta za zaštitu za ekologiju RS Predrag Ilić rekao nam je da je jučer održan sastanak upravo oko problema zagađenosti zemljišta i da sljedećih dana očekuju prve rezultate.

"Nesporno je da je zemljište kontaminirano, samo sada moramo utvrditi koliko je to otišlo u širinu i dubinu. Do sada smo uzeli uzorke na 44 lokacije i oni su poslani na vještačenje", kaže Ilić za Srpskainfo.

On je dodao da će čim dobiju prve rezultate obavijestiti javnost, ali da će i Grad Banja Luka poduzeti sve potrebne mjere da se ovaj problem riješi.

Podsjetimo, početkom travnja mediji su pisali o ekološkoj katastrofi u Banjoj Luci zbog zagađenosti zemljišta kancerogenim piralenom.

U međuvremenu u aferu “Piralen” se uključila policija, ali i Okružno tužiteljstvo u Banjoj Luci.

Grad Banja Luka podnijeće krivičnu prijavu protiv odgovornih u poduzeću “Eko trejd” i “Univerzum”, nakon što je, tijekom kontrole Ekološke inspekcije u krugu Poslovne zone “Incel”, otkriveno nezakonitog odlaganje otpadnih, industrijskih materija.

Stručnjaci o piralenu

Dekan Ekološkog fakulteta na NUBL Slobodanka Pavlović rekla je da piralen predstavlja opasnost za okolinu zbog njegove toksičnosti.

"Iako je upotreba piralena znatno smanjena od 1970-ih godina, utvrđeno je da onaj koji još uvijek postoji u postojećoj opremi ili u uskladištenom otpadu, predstavljaju stalnu prijetnju za okolinu. Međunarodna agencija za istraživanje raka identificirala je piralen kao spoj s kancerogenim osobinama", istaknula je Pavlovićeva.

Željko Aleksić, koji na spomenutom fakultetu radi kao viši asistent na predmetima Zdravstveni aspekti i zaštita životne sredine i Ekološko upravljanje otpadom nam je pojasnio i proceduru zbrinjavana zemljišta kada piralen iscuri.

"Kada piralen iscuri u zemlju, svu zaraženu zemlju treba iskopati u dubinu do jednog metra i staviti je u plastičnu burad. Zatim je najbolje da se iskopa i betonira glinene rov i da se u njega stave ova burad i zatrpaju. Osim toga i sav alat i odjeću, takođe treba staviti u burad i zakopati u glinene rovove", kaže Aleksić.

Kada je u pitanje uništavanje piralena, jedini učinkovi način je termička razgradnja, ali nigdje na Balkanu nema tih tvornica. Najbliže su u Austriji i Njemačkoj.