Podijeli članak

Hrvatski studenti uglavnom su zadovoljni kvalitetom života, studijem i studiranjem, što je potvrđeno i podatkom da bi 65,3 posto studenata ponovno upisalo isti fakultet, no zabrinjava podatak da ih se gotovo 50 posto u zadnjih mjesec dana osjećalo umorno i iscrpljeno.

"Očekivala sam bolje rezultate u fizičkom i psihičkom zdravlju studenata", rekla je profesorica Irma Kovčo Vukadin, voditeljica projekta "Ispitivanje kvalitete života studenata u Hrvatskoj" predstavljajući rezultate istraživanja, u kojem je putem on-line ankete sudjelovalo 1880 redovitih studenata visokoškolskih ustanova u Hrvatskoj tijekom travnja i svibnja ove godine, piše Jutarnji list.

Riječ je o prvom nacionalnom istraživanju kvalitete života studenata, a proveo ga je Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet uz podršku Ureda za suzbijanje zlouporabe droga.

Kovčo Vukadin kazala je da je jedno od područja istraživanja percepcija vlastitog fizičkog i psihičkog zdravlja, te se primjećuje da se studenti fizički osjećaju relativno dobro.

"Ono što zabrinjava je da se oko polovice studenata slaže s tvrdnjom da se u posljednje vrijeme osjećaju umorno i iscrpljeno što nužno provocira druga pitanja - koji je uzrok takovog osjećaja mladih ljudi i ostala", naglasila je, ocijenivši da su to vrijedne povratne informacije koje bi uprave visokih učilišta trebale uzeti u obzir prilikom razmišljanja i rada na unaprijeđenju kvalitete vlastitih studijskih programa.

Prema anketi, u posljednje vrijeme pretežno je umorno 50 posto studenata, iscrpljenih je 48,4 posto, a napeto ili nervozno osjeća se njih 41,3 posto.

Posebno iskače još nekoliko podataka - samo 34,2 posto studenata redovito vježba, a njih samo 36,1 posto kaže da je u dobroj fizičkoj kondiciji.

"Trebalo bi vidjeti koliko vremena dnevno studenti moraju provesti na fakultetu, pohađanje nastave je obavezno i to nije stvar izbora studenta. Pitanje je umješnosti organiziranja rasporeda predavanja, posebice kada se nastava realizira na nekoliko lokacija u gradu. Iz toga slijedi i pitanje koliko studentu doista ostane slobodnog vremena i onda koliko može ili želi posvetiti određenim aktivnostima", rekla je Kovčo Vukadin.

Kad je riječ o spolno rizičnom ponašanju i ovisnostima, anketa pokazuje da 24,6 posto ispitanih studenata nije stupilo u spolne odnose, kao sredstvo zaštite najčešće koriste kondom (63,5 posto) ili prirodne metode (37,7 posto), a broj spolnih partnera u posljednjih godinu dana kretao se od jedan do 34.

Na ginekološkom pregledu nikad nije bilo 28,1 studentica, a prekid trudnoće imalo je njih 2,4 posto.

Među sredstvima ovisnosti među studentima prednjači alkohol, a na drugom mjestu je marihuana, odnosno hašiš.

Zabrinjava podatak da je 65,7 posto studenata koji su konzumirali droge izjavilo da bi lako ili vrlo lako u jednom danu došli do hašiša ili marihuane.

"Očito se radi o onima koji već imaju iskustvo konzumiranja takvog sredstva pa je logično da bi, ako bi to željeli, znali gdje bi mogli nabaviti to sredstvo", rekla je Kovčo Vukadin.

Ravnatelj Ureda za suzbijanje zlouporabe droga Željko Petković rekao je da su se trendovi u zlouporabi droga stabilizirali, odnosno da je broj ovisnika isti kao i lani, no brine podatak da je većina njih uzela i tablete za spavanje ili kao stimulans.

Podatci pokazuju da gotovo 40 posto studenata puši, šest ili više pića za redom jednom tjedno uzme 8,1 posto studenata, jednom mjesečno 77 posto ispitanih studenata uzme tabletu za smirenje, a kao razlog uzimanja droge najčešće navode znatiželju (77,5 posto) i dokazivanje među prijateljima (54,9 posto).

Na pitanje koliko su zabrinjavajući podatci o spolno rizičnim ponašanjima i ovisnosti, Petković odgovara da rizična ponašanja treba sagledavati u kontekstu dobi.

"Mlada studentska dob izjednačuje se s većim izlaskom u rizična ponašanja. Za kajanje ostaje vrijeme poslije - ostaje odrasla dob. Nepromišljena ponašanja karakteristika su za mladu dob i proizlaze iz osjećaja nepobjedivosti, neuništivosti", rekla je i dodala da podatke iz anketa valja koristiti kao osnovu promidžbene kampanje u području javnog zdravstva o važnosti zaštite posebice u području spolnog života.

Uglavnom zadovoljni kvalitetom života na studiju, studenti u anketi bili su i uglavnom neodlučni kada su se trebali izjasniti znaju li nastavnici zainteresirati studente za svoj predmet (40,5 posto), više od polovice studenata (51 posto) tvrdi da nastavnici jasno izlažu sadržaj svojih predmeta, a većina (76,9 posto) slaže se da se nastavnici prema studentima odnose korektno i s poštovanjem te da su dostupni i susretljivi za konzultacije sa studentima (74,5 posto).

Gotovo 60 posto ispitanih studenata navodi da nastavnici korektno ocjenjuju. Uglavnom su zadovoljni i organizacijom studija.

U slobodno vrijeme 83,3 posto studenata svakodnevno je za računalom, svaki dan glazbu sluša 72,1 posto, a vijesti prati 38,8 posto studenata. Svega 8,5 posto svakodnevno se bavi nekom umjetnošću, s prijateljima se druži njih 35 posto, dok (pre)velik interes ne iskazuju za redovito angažiranje u nevladinim udrugama ili pak volontiranje.