Podijeli članak

Tagovi

Domaći poljoprivrednici muče se plasirati svoje proizvode do trgovina i mesnica zbog mesa iz uvoza, koje je jeftinije. Dobar dio njih se, kako tvrde, odluči i ugasiti svoje farme jer ne uspijevaju biti konkurentni na tržištu, navodi agro.portal. 

U razgovoru za Mišo Maljčić, predsjednik Udruženja uzgajivača svinja RS, ističe da se proizvođači svinjetine susreću s problemima u proizvodnji, što ih tjera na smanjenje kapaciteta.

Nitko nije toliko bogat niti ima povrat nekih sredstava da može to da trpi, i samim tim prinuđen je da smanjuje proizvodnju. I mi u uzgoju svinja smo, kao i u tovu stoke, bili prinuđeni da smanjujemo proizvodnju, jer ne možete ići u maksimalnu proizvodnju zato što možete propasti.

Po njegovim riječima, proizvođačima svinja u RS ostalo je samo 30 posto domaćeg tržišta, dok je 70 posto uzeo uvoz.

"Sve mi možemo proizvesti, ali katastrofalan je odnos koji je napravila bh. vlast s Europskom unijom", istaknuo je. 

On dodaje da proizvođačima ne bi bio problem da se bore s EU kada bi i za njih vladala pravila kao u EU.

 "Mi ćemo propasti, a dočekati ulazak nećemo i ostat ćemo bez svoje proizvodnje. Ne možemo svoje meso izvoziti, a iz EU sve može kod nas", kazao je. 

Zaštita domaće proizvodnje

Prema riječima Stojana Marinkovića, predsjednika Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, od ključnog značaja je zaštititi domaću proizvodnju u smislu, kako je kao primjer naveo, ograničenja uvoza svinjetine i junetine.

"To bi doprinijelo sigurno da za dvije-tri godine mi povećamo našu proizvodnju i da domaće tržište zadovoljimo s barem 70 do 80 posto ovog mesa. Šteta je, po našem mišljenju, da se najkvalitetnije kategorije mesa izvoze za Tursku i za treće zemlje, a da s druge strane uvozimo meso sumnjivog kvaliteta", istaknuo je Marinković. 

Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača – mljekara RS, smatra da domaća proizvodnja ima velike kapacitete te da mogu proizvoditi dovoljne količine mesa, ali da zbog uvoza loših jeftinih proizvoda nailaze na apsurdne situacije.

"Nama je konkurentno smrznuto meso koje se uvozi, a koje je pri tome staro, ne zna se ni koliko godina. But i kremenadle u Europi se prodaju po cijeni između 15 i 20 eura, i oni jedu kvalitetno, a mi jedemo ono što oni neće", zaključio je Usorac. 

Poljoprivrednici u lošem položaju

I poljoprivrednici u FBiH, sudeći po njihovim riječima, nisu u boljem položaju. Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH, kaže da proizvodnja u BiH trenutno nije dovoljna zato što se ljudima ne isplati raditi.

"Mala je podrška države, mali su poticaji. Sve što je uvozno puno je jeftinije nego ovo što mi proizvedemo. Za potrebe građana prije rata smo proizvodili 80 posto, a uvozili 20 posto, a danas, nebrigom države, malim izdvajanjima i uništavanjem, došli smo do ovog nivoa da uvozimo 92 posto hrane koju konzumiraju naši građani", kazao je Bićo.

Iz Udruženja potrošača Tuzlanske županije smatraju da građani bez ikakve bojazni mogu pokloniti svoje povjerenje domaćim proizvodima i smatrati ih ravnopravnim uvoznim.

Na potrošaču je da se odluči. Zakonodavstvo u BiH, koje se odnosi na proizvodnju mesa, dosta je dobro usuglašeno sa europskim normama, kontrolira se implementacija. 

"Nemamo zabilježenih greški u proizvodnji, niti trovanja. Potrošači se ponašaju inovativno i žele probati nove stvari i dobro je da imaju kvalitetne informacije o tome što se uradilo na sigurnosti hrane", naglasila je predsjednicaUdruženja potrošača TŽ Gordana bulić.