Podijeli članak

Kako bi Hrvatska bila uspješnija u svojoj zadaći promicanja državnih i nacionalnih interesa nužno je reformiranje diplomatske mreže, što uključuje popunu nekih praznina na geopolitičkoj karti svijeta, kazala je u petak predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović na Konferenciji veleposlanika, generalnih konzula i otpravnika poslova u petak u Zagrebu.

Grabar-Kitarović je dan ranije uručila vjerodajnice 12 novih veleposlanika i poručila im da na novim dužnostima sve svoje snage i domoljublje stave na raspolaganje Hrvatskoj.  

"Uvjet za uspješniji rad naše diplomacije jest reformiranje naše diplomatske mreže i popuna nekih praznina na geopolitičkoj karti svijeta. Ne smijemo si dopustiti zanemarivanje nekih odredišta, uvelike kasneći za interesima našeg gospodarstva", kazala je predsjednica, prenijela je Hina.

"Osim što moramo bolje iskoristiti članstvo u Europskoj uniji, odnosno sve mogućnosti koje su nam time pružene, ne smijemo zanemariti nevjerojatan potencijal gospodarske i političke suradnje s drugim dijelovima svijeta, posebice Afrikom, azijsko-pacifičkim prostorom i Latinskom Amerikom, kako bismo izvoznicima otvarali nova tržišta", naglasila je.  

Kazala je kako je "krajnje vrijeme" da Hrvatska ima veleposlanstva u svim zemljama G20 te da treba razmišljati i o novim regionalnim čimbenicima, nagovijestivši otvaranje konzulata u Južnoj Koreji i Kazahstanu.
 
Vanjska politika se kreira u Zagrebu
 
U svom govoru pred devedesetak diplomata kazala je da je u većini zemalja koje je posjetila primijetila neiskorišten potencijal razvoja bilateralnih odnosa.

"I u odnosima s državama članicama Europske unije vide se posljedice održavanja kontakata samo u Bruxellesu. Ne može se bilaterala voditi samo u Bruxellesu, iako on omogućuje redovite kontakte na visokoj razini. Kad smo već kod Bruxellesa, hrvatska vanjska politika se dogovara, određuje, oblikuje i usklađuje isključivo u Zagrebu i onda prenosi na razinu dogovora država članica, a ne obrnuto", istaknula je šefica države.

Govoreći o ciljevima i područjima djelovanja, posebno je spomenula hrvatsko iseljeništvo, čiju ulogu i doprinos u stvaranju hrvatske države "nikad ne smijemo zanemariti".

"Domovinska i iseljena Hrvatska čine jednu jedinstvenu - globalnu Hrvatsku. Ona ima potencijal čiju veličinu tek trebamo spoznati, čiju mrežu funkcionalno i institucionalno tek trebamo isplesti. U to sam se opet uvjerila u državnim posjetima Australiji i Novom Zelandu iz kojih sam se upravo vratila", kazala je Grabar-Kitarović. 

Prema njezinim riječima, tu "globalnu Hrvatsku" mora stvarati i hrvatska diplomacija i na njoj graditi gospodarske, političke i duge utjecaje.

"Naše iseljeničke i manjinske zajednice moraju vam stoga biti prioritet u djelovanju. Iskoristimo taj golem, neiskorišten potencijal. Dovedimo domovinu našim iseljenicima i iseljenike domovini", kazala je. 

Predsjednica smatra i kako bi se Hrvatska morala jače pozicionirati u krugu srednjoeuropskih i sredozemnih zemalja. Pritom je naglasila važnost Incijative triju mora, koju je pokrenula s poljskim kolegom. 

"Nakon drugog summita Inicijative u Varšavi, sudjelovanja američkog predsjednika Donalda Trumpa, nakon potvrđene kompatibilnosti s kineskom inicijativom Jedan pojas-jedan put i nakon ozbiljno izraženog interesa država poput Kuvajta, Katara, Ujedinjenih Arapskih Emirata ili Australije za ovu Inicijativu - jasno je kako smo pokrenuli ne samo europski kohezijski već i globalno prihvaćen projekt", kazala je predsjednica.

Smatra da unutar te Inicijative, koju čini 12 država članica EU-a u srednjoj Europi, Hrvatska može višestruko prosperirati te u potpunosti iskoristiti svoj povoljan geostrateški položaj. "Uz brojne prednosti, pruža nam se prigoda postati i jedna od energetski najvažnijih zemalja srednje Europe", dodala je Grabar-Kitarović. Nakon pomaka na srednjoeuropskoj dimenziji vanjske politike, predsjednica države smatra da treba učiniti iskorak i u onoj sredozemnoj.

"Sredozemlje je dio našeg nacionalnog identiteta, ali i izvor niza budućih izazova, od migracija do sigurnosti. Snažnije se moramo uključiti u suradnju južnih država članica Unije kao i mehanizme suradnje s južnim Sredozemljem", kazala je Grabar-Kitarović.
 
Nema malih država
 
Izrazila je uvjerenje da je Hrvatska dorasla sadašnjim i budućim izazovima, ali da mora težiti dugoročnim ciljevima. "To se posebno odnosi na jačanje odnosa s ključnim državama svijeta, poput SAD-a, Kine, Rusije, ključnim partnerima u Uniji i NATO-u, poput Francuske, Njemačke, Italije, Ujedinjenog Kraljevstva, Kanade, do odnosa sa susjedima. Isto tako, to se odnosi i na neka ključna globalna pitanja, poput vodne, klimatske ili znanstvene diplomacije te ciljeva održivog razvoja", istaknula je predsjednica u govoru.

Govoreći o hrvatskom doprinosu u NATO-u i njegovim misijama kazala je da je on je prepoznat te da je isto potrebno postići i kad je riječ o misijama EU-a i UN-a. "Danas se vlastita sigurnost sve više osigurava u dalekim krajevima, povezivanjem sigurnosti i međunarodne razvojne pomoći čime se uklanjaju korijenski uzroci mnogih ugroza, od terorizma, radikalizma i ekstremizma do nekontroliranih migracija", nastavila je predsjednica. Hrvatskoj, istaknula je, trajno ostaje odgovornost za promicanje stabilnosti i napretka jugoistočnog susjedstva, kao i potvrđivanja njegove eurointegracijske i euroatlantske perspektive.

"Tu posebno treba izdvojiti BiH i odgovornost za njezin daljnji napredak u slozi triju konstitutivnih naroda i manjinskih zajednica. Hrvati tu imaju istaknutu ulogu predvodnika integracijskih procesa koju treba podupirati i osnažiti", ocijenila je Grabar-Kitarović.  Zahvalivši se diplomatima na dosad učinjenom u promicanju naših državnih i nacionalnih interesa kazala je da očekuje njihovu punu suradnju u provedbi zajedničkih temeljnih ciljeva državne politike.

"Moja poruka svima je da nema malih država - Hrvatska i naša diplomacija će biti toliko velikima kolikima se sami učinimo", zaključila je Grabar-Kitarović.