Podijeli članak

Priča o gradnji mostarske sportske dvorane traje više od 30 godina, a kraj joj se još ne nazire.

Nakon što su krajem prošle godine održani izbori za Gradsko vijeće Mostara ostvaren je prvi preduvjet za nastavak gradnje no i dalje je najveća prepreka završetku tog projekta nedostatak novca.

"Grad Mostar ima revidirani projekt sportsko-kulturnog centra i Studiju ekonomske opravdanosti na temelju koje su smanjeni gabariti dvorane. Zbog činjenice kako nismo imali Gradsko vijeće, Grad Mostar nije se mogao kreditno zaduživati, a kako je riječ o kapitalnoj investiciji dovršetak izgradnje dvorane nije se mogao financirati iz Proračuna Grada Mostara", naveo je Grad Mostar u svom odgovoru na pitanje hoće li se nakon formiranja novog Gradskog vijeće nastaviti gradnja sportske dvorane, piše Fena.

Iz gradske uprave dodaju kako očekuju da će novo Gradsko vijeće, sukladno predizbornim obećanjima, uskoro nastaviti s realizacijom tog projekta.

Sve je počelo 1985. godine kada je izliven kamen temeljac. Gradnja je zaustavljena 90-ih godina uslijed ratnih sukoba, a 2008. godine porušena je stara konstrukcija i krenulo se ispočetka.

Direktor Direkcije za izgradnju sportske dvorane u Mostaru Edin Prašo kazao je Feni kako je u taj objekt dosad investirano oko 15 milijuna maraka te je izgrađeno oko 28.500 četvornih metara.

- Proces izgradnje zastao je zbog činjenice što nemamo izabrane strukture grada i neizvjesno financiranje, pa su i donirana sredstva bila jako oskudna. U tom smislu cijeli proces se razvukao na više godina. Radi se o objektu s planiranih 50.000 četvornih metara, što je ogromna kvadratura koja se ne može svladati s malom investicijom - kazao je Prašo.

Istaknuo je kako se gradanja, kada bi se zatvorila financijska konstrukcija, mogla završiti u roku od godinu i pol dana. No da bi Mostar konačno dobio reprezentativan sportski objekt potrebno je osigurati više od 30 milijuna maraka.

- Jedini uvjet je da imamo otvoren put financiranju unutar tog perioda i to je doslovno samo pitanje unutarnje organizacije. Direkcija za izgradnju sportske dvorane kapacitirana je da dadne sva tehnička pitanja relevantna za izgradnju dvorane i za sve kombinacije koje naloži Gradsko vijeće, gradonačelnik ili strukture grada. Bilo bi dobro da se svi usmjerimo prema tome da se iznađe mogućnost da se jedan dio objekta pokuša napraviti uz partnera koji bi za to bio zainteresiran - kazao je Prašo.

Aktivnosti koje su se u prethodnom periodu odvijale, dodao je, bile su vezane za završetak ulazne rampe te za bravarske radove u podrumu za koje je, po njegovim riječima, izdvojeno oko 100.000 maraka.

- Što se tiče naredne faze radova, ona bi trebala sadržavati korake na prednjem dijelu ili na samoj dvorani. Nadamo se da će naša utrka s dvoranom uspješno završiti i da će taj proces krenuti ozbiljnije. Sve što je bilo do sada samo su kapi u moru potreba, a za dvoranu bez milijunskih investicija nema izgradnje - naveo je Prašo.

Viši sportski menadžer u Sportskom savezu Grada Mostara Dženan Šuta istaknuo je kako je za mostarske sportske kolektive od velikog značaja dovršetak izgradnje sportske dvorane.

- Mostarski sportaši svojim su rezultatima više puta dokazali da zaslužuju jednu takvu dvoranu i jednostavno, za rezultat više i jedan motiv više, ovom gradu i njegovim sportašima to je potrebno - kazao je Šuta.

U gradu, po njegovim riječima, djeluje stotinjak sportskih kolektiva i svi oni muku muče s adekvatnim prostorom za treniranje.

- U redovnim sistemima natjecanja na nivou Bosne i Hercegovine 65 je aktivnih klubova koji koriste postojeće sportske dvorane, ali opet ponavljam, sigurno bi puno značilo kada bi se gradska dvorana završila i izgradila, jer bi se sportaši mogli više posvetiti postizanju rezultata. Najveći problem današnjih kolektiva je nedostatak adekvatnog i dovoljnog broja termina za redovne trenažne aktivnosti - naveo je Šuta.

Istaknuo je kako se osim pronalaženja financijskih sredstava za završetak izgradnje gradske sportske dvorane pažnja treba usmjeriti i na gradnji školskih sportskih dvorana.

- Znamo da se nastava tjelesnog i zdravstvenog odgoja odvija u jako složenim ili u nikakvim uvjetima u pojedinim školama. Izgradnjom tih školskih dvorana podigli bi, prije svega, nastavu zdravstvenog i tjelesnog odgoja na veći nivo i ona bi bila puno kvalitetnije organizirana, a učenicima osnovnih i srednjih škola također bi omogućili pristup tim dvoranama. Vjerujem da bismo tako zainteresirali naše mlade da se bave sportom, ali također u vrijeme kada nema nastave, te iste dvorane koristile bi se za trenažne aktivnosti omladinskih selekcija mostarskih kolektiva - istaknuo je Šuta.