Podijeli članak

Zavodu za hitnu medicinsku pomoć SŽ-a tijekom prošlog mjeseca javilo se 548 pacijenata zbog uboda insekta, najčešće krpelja, piše Večernji list BiH. Ovo je stvorilo dodatni pritisak na osoblje ove ustanove čija je svrha pružanje pomoći hitnim slučajevima, što ubod krpelja i nije tako često. Zbog toga je donesena odluka da će ovu kategoriju pacijenata primati samo u razdoblju kada ne rade domovi zdravlja.

Blokiraju rad Hitne pomoći

"U svibnju nam se javilo 548 ljudi koji su imali insekta u svojoj koži, krpelja. To je ogroman broj kojim smo zatrpani. Svakog pacijenta treba primiti, upisati, otvoriti nalog, to nama oduzima vrijeme jer moramo posvetiti pozornost pacijentu koji je životno ugrožen ",  kazala je za N1 prim. dr. Jasmina Hanjalić, specijalistica urgentne medicine, i dodala: - Više nećemo primati takve pacijente jer rade domovi zdravlja, rade tolike ambulante obiteljske medicine.

Za vađenje krpelja nije potrebna operacija, svaka ambulanta ima pincetu da to izvadi. Pacijent koji je doživio ubod krpelja ne mora a priori biti zaražen ičim. Može biti zaražen, ali se to može vidjeti tek u predstojećem razdoblju, tj. razdoblju inkubnacije koje traje nekoliko tjedana. Pacijent kojega je ubo krpelj treba se naručiti na kontrolu, posebice ako primijeti simptome. 

Kako je za Klix.ba kazala dr. Aida Gavranović, specijalistica urgentne medicine u Zavodu za hitnu medicinsku pomoć SŽ-a, svake godine u ovom razdoblju imaju izuzetno veliki broj pacijenata koji su došli zbog krpelja, a neki čak budu upućeni u hitnu iz doma zdravlja. 

" Mi nemamo kirurgiju već ambulantu za ozljede u kojoj obučeni ljudi saniraju hitne slučajeve. Ubod krpelja nije hitna intervencija. Pacijenti će se od 8 do 20 sati morati javljati domovima zdravlja jer i oni imaju pincetu i rade to. Poslije 20 sati, kada su njihove ustanove zatvorene, svakako ćemo primiti ove pacijente ",  kazala je dr. Gavranović.

Veća opasnost

Što su vremenske prilike ugodnije, populacija krpelja se brže razmnožava i postaje aktivnija. Na ruku im ide i to što ljudi sada više borave u prirodi i, naravno, u većoj su opasnosti da ih napadnu ove male krvopije. Oni koji su imali iskustva s ubodima krpelja kažu da ih se nerado sjećaju. Osim što ih je teško primijetiti jer je odrasli krpelj velik između 2,5 i 3 do 4 mm, kao glavica pribadače, ovi nametnici mogu biti prijenosnici vrlo teških bolesti kao što je lajmska borelioza i krpeljni meningoencefalitis. Ubod krpelja ne mora rezultirati zarazom.

Na našim prostorima se to vrlo rijetko dogodi. Na mjestu uboda krpelja može se pojaviti manje crvenilo i oteklina koja potraje nekoliko dana uz blaže izražen svrab. Tek manji broj ubod krpelja rezultira i prijenosom nekih mikroorganizama (ako je krpelj bio zaražen), što u konačnici može rezultirati i zarazom čovjeka te pojavom simptoma bolesti, najčešće tek jedan do dva tjedna nakon uboda. Stoga nije potrebno nakon svakoga kontakta s krpeljom zatražiti liječničku pomoć - sasvim je dovoljno samo ukloniti krpelja s kože.