Podijeli članak

Helena Karlović studentica je šeste godine Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru te dobitnica Rektorove nagrade. Uz zavidni prosjek od 5.0 ova buduća liječnica nastoji svoje znanje usavršiti na profesionalnim razmjenama. Tako je, nakon razmjene u Turskoj Helena odlučila posjetiti Finsku.
 
Helena je u Finsku otišla na profesionalnu razmjenu na platformi IFMSA- The International Federation of Medical Students’ Associations čiji je član Udruženje studenata medicine u Bosni i Hercegovini BoHeMSA. Bila je smještena u Turkuu, nedaleko od Helsinkija gdje je provela četiri tjedna. Helena je obavljala praksu u Sveučilišnoj bolnici gdje je imala priliku raditi i družiti se sa studentima iz Njemačke, Rusije i Norveške. 
 
Ova svestrana studentica sprema se na novu razmjenu u Egipat, a s njom smo razgovarali o njezinom iskustvu u Finskoj, ali i problemima medicinskih djelatnika u Bosni i Hercegovini. 
 
Kakav je osjećaj bio primiti Rektorovu nagradu i kakvo je to priznanje za Vas?
 
Lijepo je osjetiti da je netko primijetio sav tvoj trud i rad koji si godinama ulagao. Naravno da to primijete najprije naši najbliži, koji znaju koliko žrtve treba podnijeti za ovakve rezultate, ali na ovakav način zapravo čovjek dobije svojevrsno priznanje čitave zajednice, na koje nitko ne može ostati ravnodušan.
 
Kakve aktivnosti BoHeMSA nudi studentima medicine?
 
Izbor aktivnosti U BoHeMSA-i  je jako velik, tako da svatko može pronaći nešto za sebe. Osim što se bavimo nekim stručnim stvarima striktno vezanim za medicinu, zapravo se kroz sudjelovanje ili aktivnu organizaciju projekata i mi sami učimo radu s ljudima, poboljšavamo svoje organizacijske sposobnosti i stječemo nove kontakte, prijateljstva i iskustva. Sve su to neke stvari koje su, pored onog edukacijskog dijela, vrlo bitne za nas kao buduće mlade liječnike. Mislim da u tome leži najveća vrijednost našeg udruženja i njegovog djelovanja. 
 
Kako ste se odlučili za studentsku razmjenu u Finskoj? 
 
Općenito razmjene su nešto što sam uvijek imala želju iskusiti. Na trećoj godini Studija sam se odlučila priključiti sektoru za profesionalne i istraživačke razmjene u sklopu BoHeMSA-e, čiji sam aktivni član sve do danas. Osobno volim putovati, upoznavati nove ljude i nove kulture, tako da je ovo bio jedan način da spojim ugodno s korisnim. Prethodno razmjeni u Finskoj, već sam bila na razmjeni u Turskoj nakon četvrte godine, a ovo ljeto planiram ići na razmjenu u Egipat.
 
Kakvo su iskustvo za Vas bile razmjene?
 
Mene su se razmjene kao cjelokupno iskustvo jako dojmile, jer uključuju različite segmente, od onih edukacijskih do socijalnih, mislim da su mi pomogle da proširim svoje vidike i svaki put se vratim bogatija za jedno nezaboravno iskustvo. Svim svojim kolegama, ali i drugim studentima na Sveučilištu bih preporučila, ako su u mogućnosti, da se prijave za razmjenu jer zasigurno neće požaliti. 
 
Kakvi su uvjeti rada liječnika u Finskoj i njihovim bolnicama?
 
Finska je zemlja koja ima nešto više stanovnika nego BiH, ali je zanimljivo vidjeti koliko su oni daleko ispred nas. Općenito, smatram da veliku ulogu kod njih igra njihov mentalitet. Oni su kao narod razvili jako dobru radnu etiku. Radno vrijeme im je dulje nego kod nas, ali sve se radi polako, sa strpljenjem i bez prevelikog stresa. Međutim, za razliku od nas, oni „žive“ vikendima, jer im radnim danima ne ostane previše slobodnog vremena nakon tako dugog radnog vremena. Što se tiče financijske naknade, naravno da je suludo uspoređivati njihov standard sa našima.
 
Koje su po Vama najveće razlike, a koje sličnosti između Finske i Bosne i Hercegovine?
 
Oni imaju jako dobru radnu etiku i drže se pravila te uz to imaju jako dobar životni standard. Kod nas s druge strane, imam osjećaj da ljudi nastoje dobiti maksimum uz minimum ulaganja i sve se odvija nekako kaotično, bez ikakvog reda i pridržavanja pravila te smo što se tiče životnog standarda daleko iza njih. Ono što me se najviše dojmilo je da oni imaju neobično dobar spoj netaknute prirode i urbane sredine, gdje vam je potrebno svega pet minuta hoda da iz gradske gužve dospijete u predivnu prirodu, dok se kod nas sve više gradi, a sve manje poštuje ono što nam je priroda dala. Jedna ne baš pohvalna sličnost s našom zemljom, ali je opet sličnost, jeste, da Finci vole uživati u alkoholu, baš kao i naš narod.
 
Kakvi su Finci domaćini?
 
Iako postoje predrasude da su Finci kao osobe dosta hladni i rezervirani, imala sam priliku uvjeriti se u suprotno. Oni su dosta jednostavni, ali srdačni i uvijek spremni pomoći.
 
Smatrate li da su medicinski djelatnici u Bosni i Hercegovini podcijenjeni? 
 
Iz perspektive studentice koja je nadomak poziciji buduće liječnice sve više uviđam kako su medicinski djelatnici jako nezadovoljni, kako uvjetima rada, tako i naknadom za njihov rad. To se naravno odražava i na kvalitetu rada medicinskog osoblja, što je i shvatljivo. Netko tko nije radio na ovim pozicijama ne može shvatiti koji teret liječnici i medicinske sestre svakodnevno nose sa sobom u toku radnog vremena, a često i izvan njega, a još k tome od njih se očekuje da uvijek budu nasmijani i ljubazni. Također, u našoj se sredini sve češće možemo susresti sa negativnim mišljenjem ljudi o medicinskom osoblju, koja se po mom mišljenju nepravedno stječu globalizirajući na osnovu iskustva sa manjinom medicinskog osoblja koja možda ne obavlja svoj posao kako bi trebalo. Stoga, osobno smatram da je medicinska struka u našoj sredini jako podcijenjena, zbog čega i sama razmišljam o budućnosti u inozemstvu.

Jelena Pervan/Pogled.ba