Podijeli članak

Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić prošloga je tjedna u Frankfurtu razgovarao s brojnim akterima europskog monetarnog sustava. Glavna tema bila je ulazak Hrvatske u eurozonu. U Njemačkoj je o tome govorio za HRT.

Dijelovi društva podijeljeni su oko uvođenja eura u Hrvatsku?

- U zadnjoj anketi 52% ljudi podržava ulazak u Eurozonu, 40% je protiv, uz 8 neodlučnih. Međutim, ono što je nama najzanimljivije je zašto je onih 40% protiv? Daleko najznačajniji razlog zašto su protiv oni koji su protiv, otprilike tri četvrtine njih, zato što se boje da će jako rasti cijene nakon ulaska u Eurozonu..., rekao je Vujčić.

Bojite li se toga?

- Ne. To jednostavno nije činjenica koja se dogodila u drugim zemljama, pa se neće dogoditi ni u Hrvatskoj. To je više mit jedan, koji je nastao time što ljude danas pitaju, recimo ako dođu novinari naši u Njemačku, ili u Austriju, ili u Italiju, pitaju ih danas kako je utjecao euro na cijene. I onda oni kažu, eh, znate ono što je nekada koštalo jednu marku, kava je sada jedan euro, znači, duplo su porasle. I to je istina, međutim, to sigurno nije zbog eura. Ono što pokazuju statistike da je u godini kad je uvođen euro u različitim zemljama prije nas, a već ih je 19 uvelo, u prosjeku su cijene porasle 0,23 postotna poena. Znači, jesu nešto, ali vrlo malo. A činjenica da je danas nešto jedan euro, što je bilo jednu marku, jednostavno je činjenica to da inflacija uvijek postoji. Ja kažem i pivo kraj Hrvatske narodne banke je koštalo 1998. duplo manje nego što košta danas, a ne zato što smo mi uveli euro. Jednostavno zato što…i za 20 godina će opet biti skuplje. Znači, ne treba miješati uvođenje eura s dugoročnim porastom cijena, objasnio je Vujčić zašto nema strah od poskupljenja kod uvođenja eura.

Postoje li mehanizmi kojima bi se strahovi dijela građana otklonili?

- Pa postoje. Nekoliko stvari. Najprije treba objasniti što se stvarno dogodilo u zemljama koje su uvodile euro, a zatim treba naravno uvesti mehanizme i znamo koji su to koje su neke zemlje uvodile, koje su kasnije uvodile euro. Koji omogućavaju da ne dođe do toga da u trenutku prelaska s kune na euro netko to ne iskoristi za zaokruživanje cijena na gore. Što je u biti onda prevara potrošača. Mi ćemo tražiti da se cijene i u kuni i u euru objavljuju barem 6 mjeseci prije ulaska i barem 6 mjeseci nakon ulaska u Eurozonu. Zajedno s udrugama za zaštitu potrošača ćemo organizirati i druge akcije, kako bi se takve stvari spriječile, rekao je Vujčić.