Podijeli članak

Najpesimističniji pogled na ekonomsku budućnost u odnosu na zemlje u okruženju imaju stanovnici Bosne i Hercegovine (-27), dok su manji pesimisti građani Srbije (indeks -15).

Neznatni pesimizam prisutan je i kod stanovnika Hrvatske (-2). Na suprotnoj strani su Slovenci čije se mišljenje kreće u pozitivnom smjeru kada je riječ o perspektivi, pa su jedini u "pozitivi" i njihov indeks ekonomskog optimizma iznosi +5.

Gallup International (GIA) End Of Year Survey (EoY) još od 1977. godine tradicionalno provodi ovo istraživanje. Ovaj put je provedeno u kombinaciji s različitim metodama u 55 država širom svijeta. U njemu je sudjelovalo skoro 54.000 ispitanika. 

Najveći pesimisti Talijani 

Pozitivno na budućnost privrede gleda 28 posto globalnog stanovništva, za razliku od 30 posto njih čiji je pogled negativan. 

Najpesimističnije zemlje su Italija (indeks -50), Grčka (-42) i Turska (-40). Iznenađujuće je da je indeks ekonomskog pesimizma takođe izuzetno visok među državama članicama Europske unije, pošto je prosječni indeks -16, prenosi Blic.rs.

S druge strane, Nigerija (59), Vijetnam (55), Indonezija (53) te Indija (46) ekonomski su najoptimističnije države svijeta. Južna Azija vrijedi kao najoptimističnija među svim regijama svijeta s indeksom optimizma 16, dok se SAD s indeksom -3 približava mišljenju stanovnika Europske unije.

Indonežani sa najviše nade za budućnost

Skoro 40 posto populacije smatra da će ova godina biti bolja od prethodne, što zvuči optimistično, iako je 2016. godine bolju sljedeću godinu predviđalo 52 posto ispitanika. Tako indeks nade bilježi pad s 37 u 2016. godini na samo 16 ove godine. Njih 23 posto očekuje goru godinu od prethodne, a 32 posto smatra da će 2018. godina biti jednaka 2017. 

U pogledu nade među državama pobjedu nosi Indonezija s indeksom nade 66, a Južna Azija slovi kao regija s najviše nade (51). Među najoptimističnijim državama su i Nigerija (64), Fidži (57), Bangladeš i Indiju (oba indeksa 51). U cijeloj Europi udjel optimista jednak je udjelu pesimista, a to znači da indeks iznosi 0.

Zanimljivo je da je stupanj nade veći u siromašnijim zemljama gdje je i mogućnost napretka veća.

Koliko su sretni Srbi, Bosanci i Hercegovci, Hrvati... ?

Indeks sreće mjeri se na osobnoj razini, odnosno prosjekom između (vrlo) sretnih i (vrlo) nesretnih ljudi. U Srbiji indeks sreće iznosi 45. Osim Talijana koji iako imaju negativni pogled na budućnost, imaju indeks sreće 42, znači malo su gori od Srba, svi ostali u okruženju su bolji. U Bosni i Hercegovini taj indeks je 47, Hrvatskoj 48, dok u Sloveniji 56. 

Najsretnije države su Fidži (92), Kolumbija (87), Filipini (84), Meksiko (82) i Vijetnam (77), dok su najnesretnije Iran (5), Irak (7) i Ukrajina (indeks 8). Stanovnici SAD-a i Rusije isto su sretni - u obje države izmjeren je indeks 50.

Pola sretno, pola nesretno 

U globalu gledano, sretno je 49 posto stanovništva svijeta, iako djeluje ohrabrujuće, to i nije toliko jer je manje za 10 posto u odnosu na prethodnu godinu. 

U dubinskoj analizi tim WIN-a zaključuje da sreća manje ovisi o zemlji u kojoj živimo, a u većoj mjeri od naših godina, visini prihoda, obrazovanja, kao i načinu života.