Podijeli članak

Javno poduzeće Komos Mostar apeliralo je na građane mostarskog naselja Šehovina da otpad iz svojih domova odlažu na za to predviđena mjesta, a ne na lokacije na kojima im je to najlakše učiniti, pa se tako jedna od ratnih ruševina u ovome naselju pretvorila u divlju deponiju, kao i izvor zaraze.

”Komos je u ovome dijelu grada uveo sustav prikupljanja i odvoza smeća putem vreća i to tri puta tjedno, a građani samo trebaju u određeno vrijeme da vreće sa smećem iznesu ispred svojih domova pored ceste. Međutim, pojedinci iz ovog naselja uporno ignorišući odvoz, svoje smeće bacaju u ruševni objekt pored ceste. Ovo odlagalište prijeti da postane izvor zaraze, posebno je opasno zbog male djece jer tu se odlaže svakojaki otpad. Obzirom da se radi o privatnom objektu, obavještena je komunalna inspekcija koja je zadužena za ovaj slučaj. Građane molimo, ukoliko znaju za pojedince koji na ovaj način prave ruglo od ovog naselja da ih obavezno anonimno prijave našem poduzeću ili komunalnoj inspekciji Grada Mostara”, navedeno je na facebook stranici Komosa.

Iz ovog komunalnog poduzeća dodali su kako se putem odvoza na Šehovini isključivo preuzima kućni otpad u vrećama.

”Kruti otpad, bicikla i slično ovim sustavom ne preuzimamo. Trudimo se koliko možemo da održavamo čistoću, ali i građani moraju biti odgovorniji. Pojedinci izgleda nikako da se integriraju i usvoje norme ponašanja u zajednici i urbanoj sredini”, naglasili su u Komosu.

Divlje deponije

Nekad je Mostar nosio epitet jednog od najčistijih gradova, danas spada u jedan od najprljavijih. Grad na Neretvi nekad se smatrao jednim od najljepših i najčistijih gradova bivše Jugoslavije.

Danas je slika nešto drugačija. Mostar ima čak pet komunalnih poduzeća, a za zelene površine i održavanje čistoće iz proračuna grada izdvajaju se veliki novci.

Uprkos tome, rezultata na terenu nema, na skoro svakom koraku može se naići na smeće i zarasle zelene površine, stoga se građani pitaju gdje i kako se troši novac za komunalije?

Naime, fotografije iz mostarskog naselja Šehovina, dokaz su kako građani ne vode računa o svome okolišu, a krivicu za takvo stanje uporno godinama traže u drugima.

Godinama se već susrećemo sa gomilom razbacanog smeća, prepunim kontejnerima, nesnosnim smradom, kao i manjkom korpi za otpatke, no, to nije razlog da se diljem grada prave divlje deponije koje su itekako izvor zaraze.

Vandalsko i nekulturno ponašanje

Vesna Mrgan Karanović, direktorica JP Komosa, ranije je u izjavi za ovdašnje medije kazala kako u gradu Mostaru ima puno vandalskog i nekulturnog ponašanja što se tiče bacanja otpadaka, kućnog smeća, komunalnog smeća koje se izbaci u svako doba dana i noći.

Naime, svjedoci smo kako je situacija posebice delikatna u vrelim ljetnim danima, kada zbog nagomilanog smeća postoji opasnost od zaraze.

Ovakvih prizora u Mostaru ima na pretek, a nesnosan smrad kojim su građani skoro svakodnevno okruženi postala je sasvim normalna stvar.

Čak su članovi Gospodarske komore grada Mostara jedne prilike izjavili kako problem smeća utječe i na gospodarske pokazatelje u Mostaru, kao i na zdravlje ljudi.

”Pojava glodavaca i raznih zaraza utječe na razvoj regije kroz turizam. Ljudi koji dođu investirati u Mostar postavljaju pitanje ‘što se događa, zašto je grad ovako prljav?”

Stoga, dok ne budemo svjesni da ne čistimo samo sebi, nego svima oko nas i onima koji dolaze poslije nas, situacija će biti onakva kakva je trenutačno, ali i onakva kakva vlada već godinama. 

Dnevni list