Podijeli članak

Farmaceutski gigant Johnson & Johnson dužan je platiti 572 milijuna dolara odštete vlastima Oklahome na temelju presude suda u Clevelandu, koja će najvjerojatnije postati glavni argument za niz drugih odštetnih zahtjeva diljem SAD-a.

Sudac Thad Balkman je na 42 stranice presude opisao kakvu odgovornost snosi farmaceutski div za kreiranje najteže epidemije ovisnosti u povijesti Sjedinjenih Američkih Država. Johnson & Johnson je najavio žalbu. Sud je potvrdio tezu optužbe da je kompanija “maliciozno i dijabolično kreirala epidemiju ovisnosti o opioidima”, ustvrdio je državni odvjetnik Mike Hunter. Tvrtka je vodila “lažnu i opasnu” prodajnu kampanju, prouzročivši epidemiju ovisnosti i brojne smrti. Samo u Oklahomi, državi od jedva 4 milijuna stanovnika, od predoziranja lijekovima protiv bolova na bazi opioida od 2000. godine umrlo je 6000 ljudi.

“Naši dokazi su uvjerljivo pokazali ne samo da kompanija nije lagala i obmanjivala nego i da je bila u dogovoru s drugim kompanijama u sklopu najsmrtonosnije čovjekom izazvane epidemije koju je naša nacija ikad doživjela”, istaknuo je Hunter.

Nagodbe

Prvotno su bile optužene tri farmaceutske tvrtke, ali osuđena je samo jedna. Purdue Pharma, koja je pokrenula ovisničku zarazu još devedesetih najpopularnijim lijekom, OxyContinom, nagodila se s tužiteljstvom i pristala platiti 270 milijuna dolara odštete Oklahomi kako bi izbjegla suđenje. Nagodila se i izraelska multinacionalka Teva, koja će Oklahomi isplatiti 85 milijuna dolara.

Tvrtka Johnson & Johnson svjesno je lagala o sigurnosti i djelotvornosti svojih proizvoda i obmanjivala liječnike, tako da su masovno počeli pacijentima prepisivati opioide kao lijekove protiv bolova iako se moglo znati da derivati opijuma izazivaju snažnu ovisnost.

U dvadesetak godina farmaceutski divovi promijenili su i navike liječnika i narkomansku scenu SAD-a jer su se mnogi okrenuli heroinu, koji je ispao jeftinija zamjena za lijekove koje im je prvotno liječnik prepisao. Farmaceutski koncerni uložili su milijune u istraživanja i udruge koje su promicale narkotike. Rezultate znanstvenih istraživanja upotrebljavali su u vlastitu korist, da ih iskoriste za umanjivanje opasnosti od stvaranja ovisnosti. “Ključni element u marketinškoj strategiji opioida bilo je promicanje ideje da se kronična bol zanemaruje i da je rješenje propisivanje opioida kao lijeka protiv bolova”, stoji u presudi.

Odobrenje

Tako su slali liječnicima svoje prodajne predstavnike s lažnim informacijama, širili lažne informacije dijeleći letke i brošure liječnicima i pacijentima te se oglašavali na internetu s lažnim obećanjima”, stoji u presudi.

No, Johnson & Johnson se brani da nije kriv jer su njegovi lijekovi dobili odobrenja saveznih regulatora. “Suosjećamo sa svima koji pate zbog zloupotrebe lijekova. Ali, Johnson & Johnson nije izazvao krizu zloupotrebe opioida u Oklahomi niti bilo gdje u ovoj zemlji”, izjavila je Sabrina Strong, jedna od odvjetnica kompanije.

To je prva presuda te vrste, a kako američko pravosuđe funkcionira na osnovu presedana, očekuje se da će uslijediti niz sličnih presuda u procesima protiv proizvođača opioida, distributera i ljekarničkih lanaca. Protiv farmaceutskih je tvrtki već pokrenuto 2000 tužbi.

Kronična bol

Država Oklahoma tražila je da Johnson & Johnson plati 17 milijardi dolara, ali je sud na kraju dosudio 572 milijuna dolara odštete, uz mogućnost dogovora o dodatnim iznosima za liječenje ovisnosti.

To je još jedan primjer kako je farmaceutska industrija stvorila problem (propagiranje “kroničnih bolova” kao navodno zanemarene i nedovoljno prepoznate bolesti, odnosno simptoma) kako bi povećala prihode. I po cijenu stotina tisuća života. Iako se presuda konkretno odnosi samo na Johnson & Johnson, praktički se odnosi na sve velike kompanije koje su prodavale opioide jer su zajednički obmanjivali liječnike, pacijente i javnost tvrdeći da su opioidi učinkoviti i sigurni te da se mogu propisivati na recept bez značajnog rizika od ovisnosti.

Nakon što je izabran, predsjednik Donald Trump istaknuo je borbu protiv opioidne ovisnosti kao prioritet. Vrhunac epidemije ovisnosti, čini se, ipak je prošao jer je 2017. bila rekordna sa 72.000 slučaja smrti od predoziranja, piše Jutarnji list