Podijeli članak

Zlatko Lagumdžija, bivši premijer i bivši ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, u prvom velikom intervjuu za hrvatske medije nakon odlaska s funkcije govori o svom viđenju izbornih rezultata te sprezi predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića s Miloradom Dodikom... Govorio je i o izboru Željka Komšića za člana Predsjedništva BiH.

Što kažete na reakcije hrvatskih poli­tičara na činjenicu da je Željko Komšić postao hrvatski član Predsjedništva i njihove optužbe da je izglasan glasovima Bošnjaka?

"Ustav BiH osnova je legaliteta i legitimiteta i on ne poznaje predstavnike naroda nego definirane pripadnike naroda iz dvaju entiteta. Činjenica je da je, statistički promatrano, čovjek izabran sa znatno manjim brojem glasova Hrvata od Čovića, ali na Ustavom definiran način koji ne poznaje birače po nacionalnoj pripadnosti. Pokušaj da se i to uvede u ionako politički podijeljenu zemlju, bio bi suprotan svim europskim i demokratskim principima. Činjenica je također da je Komšić svojevremeno biran sa 130 tisuća glasova, 2006. godine, kao i 310 tisuća 2010. i tada je imao mnogo više hrvatskih glasova nego danas, kada ima 210 tisuća glasača iza sebe. Ali to Čoviću nije smetalo da ga potpuno delegitimira i negira mu ustavno pravo da bude i građanin i Hrvat. U isto vrijeme je tada podijeljeni HDZ u Parlamentu uz pomoć SDA za člana Predsjedništva BiH izabrao Ivu Miru Jovi­ća, protiv kojeg je bila većina zastupnika Hrvata.

Prije dvije godine je načelnik općine Vareš iza­bran ispred HDZ-a u većinskoj bošnjačkoj općini jer su Bošnjaci glasali za Hrvata kojeg su smatrali boljim od SDA-ova kandidata i drugih bošnjač­kih kandidata. Prije 10 dana na izborima za člana Predsjedništva, uz očiglednu Dodikovu pomoć, u ekskluzivno srpskim općinama u Federaciji, Glamoču, Drvaru i Grahovu, Čović je 'potukao' Komšića i dobio skoro 10 puta više „legitimnih“ srpskih glasova za člana Predsjedništva. U po­kušaju izmjena Ustava u skladu s Europskom konvencijom o ljudskim pravima, u kojem sam i sam bezuspješno sudjelovao skoro četiri godine, Čović je stalno igrao 'na sve ili ništa', tražeći da uvodimo segregacijska pravila koja bi nas na kraju dovela do potpune etnokracije umjesto demokra­cije. Rezultat: dobio je ništa. Ako mu je cilj bio da se postigne rješenje koje će biti u skladu s europ­skim vrijednostima inkluzivnog društva, onda je loše odigrao. Ako mu je cilj bio produbljivanje krize, blokade s neizvjesnim ishodom i izvjesnim konfrontacijama – onda je uspio", kazao je Lagumdžija za novi broj Nacionala.

Mislite li da će Čović pokušati blokirati formiranje institucija?

"Ne vidim razlog za blokiranje jer time on ne do­biva ništa. Osim ako želi zaustaviti formiranje vla­de u kojoj bi trebali biti HDZ i njegovi ministri. Ni u kantonima s hrvatskom većinom i takozvanim mješovitim kantonima niti na federalnoj razini, Vijeće ministara ne može se formirati bez HDZ-a", naveo je Lagumdžija.

A kako komentirate reakciju hrvatskih medija i masovnu demonizaciju Željka Komšića?

"Likovanje Komšićevih pristalica samo poveća­va frustraciju Hrvata koji ne vide strah od gubitka države kod Bošnjaka. U takvom stanju svi teško vide da su, manje ili više, isfrustrirani zbog bes­perspektivnosti i siromaštva koje zajedno dijele. Onda umjesto građanskih lidera i reformatora, na scenu stupaju nacionalne poglavice koje po­pulizmom, strahom od „drugačijih“, lako demo­niziraju svakoga tko im stoji na vrlo privatnom putu. Priznajem da mi je velika tajna kako se u hrvatskim medijima, na političkoj i akademskoj sceni, toliko uspjela demonizirati ideja građanske države i društva zajedničkih vrijednosti u Bosni i Hercegovini. Razumijem strah da bi vjerski ra­dikalizam ili šovinizam mogli biti nasilni prema različitostima. Ali ne razumijem kako i zašto se rješenje traži u segregiranim umjesto inkluzivnim državama i društvima. Ne razumijem kako se inte­lektualni krugovi, koji tvrde da dijelimo europske vrijednosti, ne suprotstavljaju funkcioniranju i institucionaliziranju koncepta 'dvije škole pod jednim krovom', gdje se insistira da Bošnjaci i Hrvati imaju odvojene učionice, sa Srbima i osta­lima koji se mogu opredijeliti tko im je bliži u klupi".