Podijeli članak

Odnosi Bosne i Hercegovine i Hrvatske na klimavim su nogama, ocjenjuje Deutsche Welle, nakon što je hrvatski Sabor usvojio Deklaraciju o položaju Hrvata u BiH, a Sarajevo prijeti da će usvojiti rezoluciju o konstitutivnosti Srba i Bošnjaka u Hrvatskoj.

U Sarajevu je hrvatska Deklaracija protumačena kao “grubo miješanje” u unutarnja pitanja BiH, nakon čega bi u Parlamentu BiH mogla biti usvojena rezolucija kojom se vlasti u Zagrebu pozivaju da razmotre “uvođenje koncepta konstitutivnosti Srba i Bošnjaka kroz Ustav RH“, ukazuje njemačka medijska kuća.

Predlagači Rezolucije pozivaju se na službenike Hrvatske koji inzistiraju na modelu konstitutivnosti “kao jedinom koji osigurava prava kolektiviteta i izbor legitimnih predstavnika”.

Rezolucijom se predlaže i uvođenje višečlanog Predsjedništva umjesto institucije predsjednika Republike Hrvatske, u koje bi bili birani i legitimni predstavnici Srba i Bošnjaka.

Ta preporuka smatra se utemeljenom u smislu zaštite egzistencijalnih prava te populacije “imajući u vidu njezinu ugroženost koja se ogleda u činjenici da su Srbi i Bošnjaci 1991. godine činili preko 13 posto ukupnoga stanovništva Hrvatske, a danas je taj postotak sveden na tek nešto više od pet posto“, navodi se u tekstu Prijedloga rezolucije.

Zastupnik u Parlamentu BiH, član Socijaldemokratske partije (SDP) BiH Saša Magazinović u intervjuu za BH radio 1 naglašava da je Rezolucija poruka da institucije BiH “neće prijeći preko uplitanja Hrvatske u kreiranje političkih odnosa i sustava unutar BiH“.

On kaže da Hrvatska svojim postupcima potvrđuje da ne gradi dobre odnose s BiH, prenosi DW.

"Da je Hrvatskoj stalo do dobrosusjedskih odnosa s BiH, ne bi joj palo na pamet da gradi odlagalište nuklearnog otpada na granici sa BiH. Da su odnosi BiH i Hrvatske dobri, Hrvatska bi pravno obeštetila općine Livanjske županije za korištenje Buškog jezera. Da imamo dobre odnose, imali bi i utvrđene granice", kaže Magazinović.

Pošto se Hrvatska prema BiH ponaša “tutorski”, Parlament BiH će poslati jasnu poruku da je BiH suverena država, kaže Magazinović, ukazujući da je BiH i članica UN-a kojoj, kako tvrdi, “nitko neće krojiti političku stvarnost, osim njezinih institucija”.

Podršku za usvajanje Rezolucije očekuje “od svih zastupnika kojima je BiH draža od Hrvatske“.

Istodobno, politički analitičar iz Sarajeva Adnan Huskić smatra da Parlament BiH nema osnova da traži od Hrvatske da uvodi koncept konstitutivnosti Srba i Bošnjaka kroz Ustav.

"Taj zahtjev bi imao osnova da je to Hrvatska iz 1991. godine i onda bi se eventualno moglo govoriti o konstitutivnom statusu Srba", kaže Huskić.

On, međutim, podsjeća da danas u Hrvatskoj “gotovo da nema Srba”, i da je Rezolucija kojom bi se tražilo uvođenje koncepta konstitutivnosti Srba i Bošnjaka u toj zemlji “pokušaj da se Hrvatskoj uputi politička poruka, međutim, nije izabran ni pravi način, ni vrijeme da se problematizira to pitanje”.

"Nije dobar ni pokušaj HDZ Hrvatske da instrumentalizira europske institucije. Nama treba konstruktivna uloga Hrvatske koju, nažalost, u ovom trenutku nemamo. Rezolucija nije dobro rješenje i potrebno je raditi na smanjenju tenzija između dvije zemlje", kaže Huskić, kritizirajući i Deklaraciju Sabora Hrvatske.

Komentirajući Rezoluciju i Deklaraciju, mostarski novinar Emil Karamatić, prenosi DW, upozorava da “političari koji ne znaju ponuditi stabilan prostor za investitore, čine sve da prostor ponude proizvođačima oružja“.

Republika Hrvatska nema političare sposobne za stvaranje pozitivnog okruženja, ali zato ima destruktivce, baš kao i BiH, kaže Karamatić, napominjući da je jedina svrha takvih loših odluka “stvaranje sretnih političara u nesretnom okruženju“.

Prema njegovim riječima, kako god čitali Deklaraciju i Rezoluciju, njihova bit je narušavanje dobrosusjedskih odnosa, jer političari iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine žive u uvjerenju da se na izgradnji dobrih odnosa ne ostaje na vlasti.

Karamatić ističe da građani dviju zemalja neće imati nikakve koristi od takvih političkih igara i da će Hrvatska na destrukcije koje proizvodi “lošim političkim odlukama” od BiH uvijek dobivati iste odgovore.

Na kraju će svi biti gubitnici, a vrijeme uzalud potrošeno, zaključuje sugovornik DW.