Podijeli članak

Bosna i Hercegovina je ove godine propustila odličnu šansu da dođe do kandidatskog statusa, jer nismo mogli osigurati ni najosnovniju stvar - da formiramo vlast nakon izbora, kaže Željka Cvijanović, predsjednica RS.
 
"Tu više nije stvar ni upitnik, ni mišljenje, nego jesmo formirali vlast. Nije bilo ni elementarne stvari ni kredibilnog partnera za Europu", kaže Cvijanovićeva za Nezavisne.
 
NN: Kako iz kuta predsjednika Republike vidite ovu priču o formiranju Vijeća ministara?
 
Cvijanović: Nažalost, ta tema traje deset mjeseci, od završetka izbora. Sasvim normalno bi bilo da odmah uđete u proces formiranja vlasti zato što time ispunjavate volju birača i provodite izborne rezultate. Umjesto toga, imamo manipulacije, izmišljanje političkih igara i uvjeta i nekih drugih tema, sasvim bespotrebno, na štetu građana. Vidimo da partneri koji su pregovarali u FBiH , SDA, pokušavaju to nekako razvodniti ubacujući neku priču o duljim rokovima zbog svojih političkih potreba. Naš stav je jasan - izborni pobjednici trebaju formirati vlast i snositi odgovornost za procese. Tada bismo dobili jednoobrazne političke strukture na različitim razinama vlasti. To je uvijek recept za neko bolje kretanje i kad su u pitanju procesi unutar BiH i europske integracije. Protekle četiri godine, kad smo imali različite strukture vlasti, imali smo loše iskustvo. Nije bilo dovoljno komunikacije niti je bilo prave koordinacije. Umjesto organiziranog kretanja, imali smo blokade, pokušaje da bh. razina spriječi dotok novca itd. Jedan katastrofalan primjer koji stalno pominjemo je most "Bratoljub".
 
NN: Kako je došlo do tog dogovora o novom sastavu Vijeća ministara? Čak i mi novinari bili smo malo iznenađeni kad se pojavila ta vijest.
 
Cvijanović: Bili ste iznenađeni zato što se naoko nije događalo ništa, ali u takvim procesima uvijek se nešto događa ispod površine i postojala su određena kretanja. I njima u Sarajevu, prvenstveno SDA, postalo je malo preteško nositi teret da su oni ti koji blokiraju vlast. Oni blokiraju i europski proces. Mi smo davno trebali ući u tu skoro pa tehničku fazu, poduzeti korake koje je trebalo poduzeti i prema Buuxellesu, ali u krajnjem slučaju i prema građanima, što je opet važnije od bilo kojeg Bruxellesa. Ali a druge strane, oni imaju neku svoju političku agendu.
 
NN: Zbog čega su se predomislili?
 
Cvijanović: Zato što su željeli pokazati neki aktivizam i da su, kao, voljni ući u proces. Ali, kažem, opet su pronašli "razloge" da odugovlače i spominju neke kratke rokove. Kad imate političku opredijeljenost, onda sve možete ispoštovati u vrlo kratkom vremenu. Ali bio im je prevelik pritisak pa su rekli da su se dogovorili, a sad trebaju završiti sve svoje kongrese i događaje...
 
NN: Mislite li da će se poslije kongresa SDA nešto pomjeriti?
 
Cvijanović: Uopće ne želim nagađati. Prvo, neozbiljno je da se došlo u takvu situaciju. Jedino logično je bilo da se to završi u siječnju, najkasnije do travnja. Oni žele smanjiti prostor SNSD-u na vlasti, zato što SNSD za njih nije željeni partner. Za njih su željeni partner SDS i PDP, jer su s njima mogli bolje surađivati nego što su taj isti SDS i PDP željeli surađivati sa svojim institucijama ovdje u RS, odakle su i izabrani na pozicije. Formirali su vlast s izbornim gubitnicima, a sad su još veći gubitnici, jer su na izborima izgubili još više glasova.
 
NN: Mislite li da je priča o godišnjem nacionalnom programa (ANP) samo povod?
 
Cvijanović: Niti je povod niti je razlog. To je izmišljena tema, samo da bismo mogli imati dovoljno jak "argument" da oni to odgađaju beskonačno, zato što znaju da postoji rezolucija Narodne skupštine o vojnoj neutralnosti. Dakle, izmišljena tema. Čak i dobronamjerni stranci jasno su rekli da to nije nikakav uvjet.
 
NN: Na što je SNSD točno pristao kad je u pitanju suradnja s NATO-om?
 
Cvijanović: To je vrlo jasno definirano u principima. Jasno je i kroz našu prethodnu komunikaciju i iznošenje stavova u javnosti. Mi nikada nismo sporili da treba postojati suradnja s NATO-om. Ne da nismo sporili, mi smatramo da ona treba postojati, jer smatramo da nam suradnja s NATO-om treba da jačamo naše sigurnosne kapacitete i dosegnemo neku razinu, ali to ne znači da trebamo ući u NATO, pogotovo zato što imamo tu rezoluciju, koja se ne odnosi samo na neutralnost prema NATO-u nego prema bilo kojem vojnom savezu. Što se tiče ANP-a, sve je definirano u principima. Kada formiramo vlast, onda trebamo definirati sve što treba predstavljati ta suradnja. To bi bilo logično. Ali ovdje nema logike, ovdje ima samo proste političke agende i to one sirove.
 
Cijeli intervju čitajte ovdje.