Podijeli članak

Bošnjačke udruge žrtva rata u Bosni i Hercegovini ocijenile su kako je Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) ispunio svoju zadaću jer je dokazao i dokumentirao karakter proteklog rata u toj zemlji uključujući nastojanja da se odgovornost podijeli no upozoravaju kako reagiranja na presude Haaškog tribunala ozbiljno dovode u pitanje mogućnost nastavka nepristranog procesuiranja brojnih počinitelja ratnih zločina pred sudovima u regiji što bi morala biti ključna zadaća pravosuđa u BiH, Hrvatskoj i Srbiji.

"Postavlja se pitanje jesu li politički lideri u BiH ali i cijeloj regiji spremni istinski se pokloniti žrtvama i jesu li spremni doprinijeti da žrtve zločina napokon dobiju pravdu i satisfakciju kroz zakonsko reguliranje njihovih prava uključujući uspostavu odštetnih fondova", kazao je u Sarajevu na konferenciji za novinstvo Murat Tahirović, član predsjedništva Udruženja logoraša BiH predstavljajući zajedničku izjavu bošnjačkih udruga u povodu okončanja rada ICTY-a. 

U ovim udrugama ocjenjuju kako je najveće postignuće ICTY-a to što je procesuirao najodgovornije osobe u BiH, Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori za koje je utvrđeno da su svojim djelovanjem pokušali "promijeniti strukturu stanovništva BiH i ugroziti suverenitet i podijeliti BiH između Srbije, Crne Gore i Hrvatske".

Prikupljeni su i predstavljeni brojni dokazi koji su potvrdili postojanje takvih planova i sada bi trebali odgovarati i oni koji su bili neposredni izvršitelji takvih planova, kazao je Tahirović no istodobno je upozorio kako se žrtve i članove njihovih obitelji danas dodatno ponižava kontinuiranim nijekanjem zločina.

Istaknuo je kako država u kojoj članovi Predsjedništva BiH, vjerski lideri i intelektualci i nakon izricanja pravomoćnih presuda istrajavaju na takvoj retorici ne može osigurati pravdu žrtvama. U bošnjačkim udrugama drže kako je pravi cilj takve kampanje politički utjecati na ishode postupaka počiniteljima ratnih zločina koji se očekuju pred domaćim sudovima.

Kada Hotić, predsjednica udruge "Majke enklava Srebrenica i Žepa" suglasna je s ocjenom kako je Haaški tribunal obavio svoju zadaću a drži kako su to pokazale i presude Ratku Mladiću te šestorici bivših političkih i vojnih lidera Herceg-Bosne. Ocjenjuje kako je to doprinjelo da žrtve shvate kako je pravda dostižna.

"Prije svega mislim na Ratka Mladića. Dok on nije došao u Potočare (u srpnju 1995. godine) svi naši su bili živi", kazala je Hotić. Dodala je ipak kako su reagiranja na posljednje dvije presude "razočaravajuća" jer su države iz koji su osuđenici njih tretirale kao svoje heroje.

"To na žalost, ne doprinosi miru i pokazuju da se zločinački apetiti nisu smirili", kazala je Hotić pojašnjavajući kako uz takav epilog ima razloga strahovati da "nije sve završeno" i da nisu nestale ambicije za podjelu BiH.

Munira Subašić, članica predsjedništva udruge srebreničkih majki kazala je kako očekuje da će kroz dovršetak procesa Vojislavu Šešelju Srbija ipak biti označena odgovornom za genocid. Predstavnici bošnjačkih udruga nisu željeli posebice komentirati komemoraciju Slobodanu Praljku koja se održava u Zagrebu pa tako ni Subašić.

"Nek' radi što god tko hoće. Imam ja svoje četnike koje trebam ganjati u Srebrenici", poručila je rezignirano Subašić a slično je odgovorila i na pitanje o komentarima na presudu što ih je izrekla hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović koju su svojedobno srebreničke majke proglasile "kraljicom Balkana".

"Meni jest kraljica jer je neke stvari uradila kao kraljica ali ima i nekih grešaka", zaključila je Subašić.