Podijeli članak

Blagoslov polja i molitva za plodove zemlje danas se održava u katoličkim grobljima diljem Bosne i Hercegovine. Tako je molitva održana i na Groblju svetog Ilije u Doljanima gdje se nalazi spomen obilježje legendarnog  hrvatskog junaka Mijata Tomića koji je poznat  kao vođa hajduka koji su se borili protivu turske vlasti za vrijeme Osmanskog carstva, a tu je uz razgovore i paljenje svijeća oživjela i legenda o hajduku koji je u brojnim pjesmam opjevan.

Na samom ulasku u Groblje svetog Ilije brojni posjetitelji su sa svojim najmlađima zastali kod stećka Mijata Tomića i tumačili im njegovu osobnost i značaj djelovanja u dalekoj povijesti. Tom prilikom neki su zapalili svijeće, položili cvijeće, ali i svojim fotoaparatima ovjekovječili posjet spomen obilježju hrvatskog junaka iz daleke povijesti.

Prema povijesnoj predaji Mijat Tomić i njehovi hajduci su bili odmetnici i postali predvodnici mnogih ustanaka i gerilskoga ratovanja porotivu Turaka, pa su vremenom postali sinonim za slobodoljubljive ljude i borce za slobodu svoga naroda.
Narodne predaje kazuju na uzroke odlaska Mijata Tomića u hajduke: bajraktarstvo u svatovima bega Kopcica, nepravedno osuden na globu i batinjanje, nasilno ponašanje ondašnjeg cehaje (povjerenika) hercegovačkog sandž-bega, strah za vlastiti život, neplaćanje poreza ili zbog neke druge optužbe, bez pravne zaštite, mržnje koju bi na sebe navukao od jednog ili više Turaka, te je zbog toga tražio izlaz u odmetništvu kako bi izbjegao smaknuče i konačno, potreba da živi slobodno bez ikakvih društvenih ograničenja i obveza.

Pročuo se po cijeloj Bosni i Hercegovini po svome junaštvu i dobroti jer je štitio i pomagao siromašne i potlačene.U mletačkim dokumentima govori se o Mijatu Tomiću na Vran planini 1637. g. i u nekoliko dokumenata iz 1640. g. Tada ga stalno spominju kao harambašu družine koja je brojala 40 osoba. U dubrovackim dokumentima postoje mnoge žalbe od strane turskih vlasti na Mijatove hajduke u odnosu na karavane koji su krstarili putevima Prenja, Dugog polja ili Ljubuše planine. Prema nekim izvorima poginuo je izmedu 1656. i 1659. na prostorima šume Muharnice (Čvrsnica).

Spomen-ploča Mijata Tomića ugradena je na veliki stečak u katoličkom groblju koje pripada župi „Svetog Ilije“ u selu Doljanima (opcina Jablanica). Početkom II. Svjetskoga rata nepoznata je osoba skinula sliku Mijata Tomića, ali se nije sačuvala. Sada se na spomen-ploči nalazi slika koju je oslikao (oko 1930.g.) akademski slikar Karlo Mijić. Na spomen ploći upisano je:
 
Mijat Tomić
 
HRVATSKI NARODNI JUNAK
+ 1656. GOD. U DOLJANIMA
 
"PA JA ODOH POTRAŽITI PRAVDE
U BOGAZE I TIJESNE KLANCE.."
 
PODIŽE HRVATSKI NAROD I
HKD "NAPREDAK" U SARAJEVU
O ILIJIN-DANU 1937. GOD.

2006. godine HKD Napredak je obnovio spomen-ploču i stečak uz neposrednu stručnu pomoć akademskog kipara prof. Stjepe Gavrića iz Sarajeva.
 
Autor G.Š./Pogled.ba