Podijeli članak

Bivši njemački vojnici podnijeli su zahtjev za odštetu zbog izlaganja osiromašenom uranu koji je korišten tijekom ratova na Balkanu i u Iraku, zbog čega je frakcija Alternative za Njemačku tijekom rasprave u Bundestagu zatražila mišljenje njemačke vlade.

Zabrana korištenja

Kako je navedeno u tekstu portala T-online, vojnici, njih oko 220, su odštetu zatražili zbog izlaganja uranijumu, a ovaj medij navodi da se i dalje vode žučne rasprave o tome koliko je spomenuta municija štetna za zdravlje.

"Studije Svjetske zdravstvene organizacije i Međunarodne organizacije za atomsku energiju negiraju da postoje bilo kakvi posebni rizici, dok Međunarodna organizacija liječnika protiv atomskog oružja ističe da postoje nedorečenosti u objavljenim studijama zbog čega pozivaju na preventivnu zabranu korištenja ove municije dok se pouzdano ne utvrde dugoročni efekti izlaganja", piše portal.

Njemačka vlada je, u odgovoru na zahtjev, 12. kolovoza naglasila da su svi ovi zahtjevi odbijeni tijekom proteklih godina jer, kako je istaknuto, nije dokazano da su njemački vojnici trpjeli bilo kakve zdravstvene posljedice zbog kontakta s ovom municijom, koja je, prije svega, korištena u protivtenkovskim avionskim bojevim zrnima nemijenjenim za uništavanje oklopa. U dopisu, koji je objavljen na stranici njemačke vlade, istaknuto je da je provedena i studija uticaja osiromašenog urana.

"Rezultati studije pokazuju da na mjestima korištenja ove municije ne postoji gotovo nikakav rizik od radijacije, a toksikološki rizici mogu nastati samo pod izvanrednim okolnostima, koji se do ovog trenutka nigdje nisu iskazali", naglašeno je u ovom dopisu.

Na stranici Europske komisije objavljena je studija urađena po nalogu Europskog parlamenta o činjenicama i posljedicama korištenja osiromašenog urana kao oružja, u kojoj ističu da i radioaktivnost i toksičnost osiromašenog urana bilježe niže vrijednosti od prirodnog uranija.

Austrijska vojska

"Kontrole ratnih područja pokazale su da postoji niska kontaminacija, osim u područjima koja su u neposrednoj blizini uništenih vozila i mjesta ispaljivanja zrna. Rizici ugrožavanja zdravlja putem vode ili zemlje su veoma niski", naglašeno je.

Austrijska vojska također je na svojoj stranici objavila studiju o djelovanju osiromašenog urana. Oni ističu da je radioaktivnost osiromašenog urana oko 40.000 bekerela po gramu, a da je radioaktivnost prirodnog urana 10.000 bekerela veća. Navode da je radioaktivnost plutonijuma više tisuća milijardi puta veća, te da se iz toga može zaključiti da je radioaktivna opasnost niska.

"U usporedbi sa drugim radioaktivnim supstancama, ni prirodni ni osiromašeni uran nisu posebno radioaktivni. Može se zaključiti da jedino direktno udisanje supstanci na ratnim područjima može predstaviti određenu opasnost za zdravlje ljudi", naglasili su oni.

Naime, kako kažu, opasnost jedino može nastupiti zbog kemijskih, ne radioaktivnih karakteristika ovog materijala, i to samo ako se u većim količinama unese u organizam putem nekog rastvora.

"Civilno stanovništvo, pripadnici humanitarnih organizacija i mirovne trupe teško da su udisali taj materijal u tim količinama. Ipak, dugoročniji direktan kontakt s osiromašenim uranijem, poput komadića municije, bi trebalo izbjegavati", navode oni.