Podijeli članak

U Bosni i Hercegovini kremiranje posmrtnih ostataka umrlih još nije moguće obaviti, jer ne postoji nijedan krematorij. Iako proces kremiranja košta manje od 400 KM, ljudi iz naše zemlje plaćaju ga između 1.500 i 3.000 KM, jer se najbliže komore nalaze u Zagrebu i Beogradu. Uz to što plaćaju visoku cijenu, po nekoliko dana moraju čekati na urnu.

Nema volje

Ideja za gradnju krematorija u BiH odavno postoji, kaže Tomislav Grizelj, direktor kompanije „Grizelj“, koja se već 35 godina bavi prodajom opreme za kremiranje.

- Postoje dokumentacija i plan gradnje, sve je obuhvaćeno. Mi imamo i lokaciju, u dogovoru s Općinom Ilidža, u Vlakovu.  Ali, to stoji u ladicama i čeka, jer dosadašnje vlade nisu uspjele osigurati financijska sredstva za gradnju, a to je oko 800.000 KM – kazao je Grizelj.

Ideja o gradnji prvog krematorija u našoj zemlji javila se prije skoro deset godina, i to u „Gradskim grobljima“ Visoko, ali ona do danas nije realizirana.

- Namjera je bila napraviti ne samo krematorij nego i objekt za spaljivanje medicinskog i drugih vrsta otpada. Ali, uprkos svim okolišnim dozvolama i napretku tehnologije, nije bilo volje za gradnju jednog takvog objekta – kazao je za Avaz pomoćnik direktora „Gradskih grobalja“ Visoko Kenan Karavdić.

I gradske vlasti u Banjoj Luci godinama su najavljivale da će se u tom gradu, na novom groblju u Vrbanji, graditi krematorij, ali, kako kaže direktor banjolučkog „Gradskog groblja“ Nedeljko Milaković, to je preskupa investicija, koja ne bi bila otplaćena u bliskoj budućnosti.

- Za gradnju krematorija potrebno je najmanje milijun maraka. Budući da trenutno ne postoji zanimanje građana za ovakav način opraštanja od svojih najmilijih, toliko novca nismo spremni uložiti - istakao je Milaković.

Podnošenje zahtjeva

Od četiri svjetske monoteističke religije, čiji pripadnici žive u BiH, samo Katolička crkva ne zabranjuje kremiranje.

- S obzirom na to da je u Sarajevu većina stanovništva islamske vjeroispovijesti, pitanje isplativosti gradnje krematorija je upitno, iako on može poslužiti i za spaljivanje patohistološkog otpada. Problem je svakako nedostatak financija – kazao je direktor sarajevskog poduzeća „Pokop“ Goran Cerić.

Dosadašnja je praksa da stranka zahtjev za kremiranje podnosi „Pokopu“, a preostalu dokumentaciju osobno regulira putem veleposlanstva BiH u zemlji u kojoj se vrši kremiranje. Po kompletiranju dokumentacije „Pokop“ preostali posao preuzima na sebe.

U Sarajevu, na groblju Vlakovo, postoji sagrađen rozarij, mjesto za rasipanje pepela, a na groblju Bare nalaze se grobna mjesta za polaganje urni.

Na području Bijeljine ne postoji krematorij, ali je na novom gradskom groblju planirana gradnja takvog objekta. Milenko Vićanović, v. d. direktora Javnog komunalnog poduzeća „Gradsko groblje“, kazao nam je da je zabilježeno nekoliko ukopa umrlih koji su kremirani, točnije urni s pepelom, ali da nije bilo vjerskog obreda.

Mostar: Nema interesa

Ni Mostar nema krematorij, jer za to nema pretjeranog interesa, a i riječ je o skupoj investiciji.

- Mi bismo voljeli da imamo krematorij, jer se na groblju Sutina nalaze parcele za sve vjeroispovijesti, ali i ateiste. Imali smo zahtjeva za ukopavanje urni s pepelom umrlih osoba u grobnice i to smo radili - kazala nam je Vesna Mrgan-Karanović, v. d. direktora „Komosa“, u čijoj je nadležnosti Sutina.

Slična je situacija i u Gradskoj mrtvačnici Bijeli Brijeg.