Podijeli članak

Sustav priznavanja diploma fakulteta i stručnih škola stečenih izvan Njemačke prilično je složen. I pored toga, stanovnici zemalja Zapadnog Balkana su u samom vrhu liste podnesenih zahtjeva za priznanje u 2018.

U Njemačkoj je tijekom 2018. godine podneseno ukupno 50.514 zahtjeva za priznanje stranih diploma o stručnoj kvalifikaciji. Najviše njih iz Sirije – 6.498, na drugom mjestu je Bosna i Hercegovina sa 4.392, a na trećem – Srbija sa 3.291 zahtjevom, piše DW.

Tako na listi vode zemlje koje su izvan Europske unije. Slijede Poljska i Rumunjska, zatim ponovo zemlja van EU – Filipini, a poslije Ukrajine, Albanije i Rusije dolazi desetoplasirana Hrvatska sa 1.251 zahtjevom.

Ne jamče kvalitetu

Iako njemačko Ministarstvo vanjskih poslova smatra da je olakšan postupak sticanja boravišne dozvole u Njemačkoj za ljude sa Zapadnog Balkana, procedura oko izdavanja vize i dalje nije kratka. Svaki kandidat svoj zahtjev za vizu zajedno sa svim potrebnim dokumentima i potvrdom poslodavca mora da podnese u njemačkom predstavništvu u svojoj zemlji. Dokumenti se zatim provjeravaju i to može da potraje – bez obzira na to što već gotovo dvije godine nije potrebna preliminarna suglasnost njemačke Agencije za rad.

Posebno je kada su u pitanju fakultetske diplome potrebno voditi računa o razlici između "vođenja akademske titule" i potpunog priznanja diplome. Priznanje diplome podrazumijeva da se ona tretira jednako kao diploma njemačkog sveučilišta i to nije jednostavna procedura posebno kada je riječ o društvenim znanostima.

"Vođenje akademske titule" je, ipak, moguće, tako što se pored naziva titule u zagradi obavezno ispisuje ime grada gdje je sjedište dotičnog sveučilišta. To znači da nije potrebno sravnjivanje razine akademskog znanja, ali i da njemačka država ne odgovara za kvalitetu diplome; na poslodavcima je da odluče hoće li i pod kojim uvjetima zaposliti takve stručnjake (npr. ukoliko se radi o liječnicima).

Pravila za starije

Prema stručnjaku Njemačkog instituta za gospodarstvo, najveći broj došljaka sa Balkana ima srednje kvalifikacije, dakle nema diplomu visoke škole, već je uglavnom riječ o diplomama neke zanatske škole.

Važno je i dobro poznavanje njemačkog jezika: u nekim oblastima je dovoljno znati osnove jezika, za zapošljavanje je potrebna razina B1, a za mjesto u obrazovanju B2.

Stariji od 45 godina će još u svojoj domovini morati da dokažu da su dovoljno uplaćivali u mirovinsko osiguranje. To je jedna mogućnost. Druga je da na novom radnom mestu u Njemačkoj zarađuju najmanje 3.600 eura bruto. Pozadina ove mjere je da se zbog novog zakona o useljavanju ne dogodi da stariji od 45 godina dolaze u Njemačku i već poslije nekoliko godina padnu na teret njemačkog socijalnog sustava.