Podijeli članak

Otkupljivanje stanova certifikatima obustavljeno je krajem lipnja, priopćili su iz Agencije za privatizaciju u FBiH. Agencija je obustavila transakcije u poštama, a koje su vršene u procesu otkupljivanja stanova certifikatima, piše Večernji list BiH

Taj postupak je u skladu sa Zakonom o utvrđivanju i ostvaraju potraživanja građana u postupku privatizacije, prema kojem se potraživanja s jedinstvenih računa građana u procesu privatizacije za kupnju stanova na koje postoji stanarsko pravo mogu koristiti do 30. lipnja 2017. u visini od 100% od ukupne cijene”, navodi se u priopćenju Agencije za privatizaciju. 

Istekao rok 

Agencija za privatizaciju u FBiH naglašava da će, ako Ministarstvo financija, kao obrađivač, i Vlada Federacije BiH, kao predlagač zakona, ocijene da je potrebno produljiti rok važenja certifikata i nakon što Parlament Federacije BiH prihvati daljnje eventualno produljenje roka važenja certifikata, ponovno omogućiti uspostavljanje prometa s privatizacijskih računa. 

Prema izvješću Agencije za privatizaciju u FBiH iz veljače 2017., iznos neutrošenih certifikata na kraju 2016., a koji su se mogli koristiti samo za otkup stanova bio je 5,13 milijardi KM. Parlament Federacije BiH je u nekoliko navrata produljivao rokove za otkup stanova certifikatima. Inače, to bi moglo predstavljati ogroman problem građanima koji još nisu otkupili stanove. 

Riječ je uglavnom o stanovima oko kojih se vode sudski sporovi pa zbog toga još nisu mogli biti otkupljeni, konkretno o stanovima na koje postoji stanarsko pravo, ali su u privatnom vlasništvu. 

Prodavanje certifikata 

Iznos izdanih certifikata po osnovi općih potraživanja, plaća pripadnika Oružanih snaga BiH i potraživanja umirovljenika je 16,04 milijarde KM. Iznos neutrošenih certifikata na kraju 2016. je oko 5,13 milijardi KM. Na kraju se postavlja logično pitanje - jesmo li toliko bogati pa da propadne pet milijardi KM ili je u pitanju nešto drugo. 

Trgovanje dionicama je za većinu bh. građana bio apstraktan pojam i prije nego što su njima počeli raspolagati. Uglavnom zbog neinformiranosti, svoje dionice, certifikate i druge vrijednosne papire prodavali su za frakciju cijene mnogo prije nego što su oni izašli na burzu. 

Mnogi građani su svoje certifikate prodavali u bescjenje samo kako bi mogli preživjeti. S druge strane, prodavalo se i staru deviznu štednju. Prodajom stare devizne štednje švercerima na ulici ili preko malih oglasa štediše, osim što su kršili zakon, gubili su veliki dio vrijednosti svoje ušteđevine. Na to su godinama upozoravali iz Udruge za zaštitu deviznih štediša BiH, kao i brokeri koji se bave legalnim otkupom stare devizne štednje.