Podijeli članak

Dok novim rutama u Bosnu i Hercegovinu svakog dana pristiže sve više migranata kojima je cilj preko Hrvatske doći u zapadnu Europu, između članica Europske unije vlada velika podjela na koji način se suočiti s novim migrantskim valom, piše Jutarnji list.

Kako neslužbeno saznajemo, proteklih tjedana i mjeseci po pitanju migrantske politike zaoštreni su odnosi između Hrvatske s jedne te Austrije i Slovenije s druge strane. Austrija već mjesecima zaoštrava politiku prema migrantima, u čemu je vjerno prati Slovenija.

Austrijski ministar unutarnjih poslova Herbert Kickl ovih je dana jasno poručio da je s ministrima u regiji, među kojima je i hrvatski ministar Davor Božinović, dogovorio aktiviranje policijsko-vojnog plana u cilju zaustavljanja migranata koji je dogovoren u Beču i potpisan u Pragu 2017. godine.

Vanjske granice

Taj plan uključuje postavljanje vojske na vanjske granice šest država članica, među kojima je i Hrvatska, te zaustavljanja novoga migrantskog vala. On je poručio da će, ako se to ne dogodi, Austrija zatvoriti svoje granice. Naši sugovornici bliski hrvatskom MUP-u tvrde da takav dogovor s Kicklom nikad nije postignut i da Hrvatska ne pristaje na slanje vojske na granice.

"Jasno smo poručili Austriji da se smiri i da bude konstruktivnija, dok smo slovenskim kolegama rekli kako njihov eventualni dogovor s Austrijancima da od Hrvatske napravi ‘hot spot’ destinaciju neće uspjeti", kažu nam sugovornici.

Hrvatski dužnosnici Austrijancima, Slovencima, ali i ostalim članicama EU konstantno poručuju kako nema potrebe za angažiranjem vojske te da Hrvatska ima dovoljno policijskih snaga i tehnike za nadzor vanjske granice EU. No, problem je što je Hrvatska prošle godine u Pragu stavila potpis na zaključak Srednjoeuropske obrambene inicijative, koji predviđa zajednički vojni angažman na granicama dođe li do novog migrantskog vala.

"Akcijskim planom, na kojem se već izvjesno vrijeme radi, predviđa se da bi vojne snage šest zemalja srednje Europe zajedno bile na granicama dođe li ponovno do imigrantske krize", rekao je tada Petar Mihatov, pomoćnik ministra obrane koji se potpisao na dokument na koji se sada poziva austrijski ministar unutarnjih poslova.

Plan nadzora

U ovom trenutku oko 6100 hrvatskih graničnih policajaca obavlja nadzor granice Hrvatske prema Srbiji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori, a uskoro će ih biti još više. Prema riječima naših sugovornika, to je daleko više nego što imaju ostale zemlje u regiji.

U odnosu na austrijski plan, Hrvatska već nekoliko mjeseci aktivno radi na drugačijem planu nadzora granice, u čemu ima jaku podršku Europske komisije. 

Hrvatska inzistira na tome da se članice Europske unije zajednički angažiraju na pomoći državama koju su na migrantskoj ruti u osposobljavanju njihovih policijskih snaga, formiranju smještajnih kapaciteta za migrante itd. To znači da se pomogne BiH, Albaniji, Crnoj Gori, Makedoniji kako bi se mogli na svojim granicama i na svom teritoriju suočiti s problemom migranata. Potporu za taj plan ministar Božinović je jučer dobio i na sastanku s europskim povjerenikom za unutarnje poslove Dimitrisom Avramopoulosom u Luksemburgu na rubu sastanka Vijeća za pravosuđe i unutarnje poslove EU.

Sastanak

"Bitno je objasniti državama u našem okruženju važnost kontrole granica, upravljanja granicama, kao jednom od uvjeta za priključenje Europskoj uniji. Vrlo brzo ćemo u Komisiji organizirati sastanak s ministrima unutarnjih poslova zemalja na tzv. balkanskoj ruti, gdje će im biti objašnjeno što se od njih očekuje", poručio je ministar Božinović nakon sastanka.

"Razumijem da je Hrvatska pod pritiskom, ali siguran sam da će, uz suradnju sa susjednim zemljama, situacija biti pod kontrolom", naglasio je Avramopoulos i dodao da Hrvatska, kao i druge članice EU, može po pitanju upravljanja granicama računati na punu potporu Europske komisije i pomoć u financijskom, političkom i praktičnom smislu, ako se za to ukaže potreba i ako to zatraži.

Koja će politika prema migrantima prevladati, bit će vidljivo već danas na sastanku direktora policija zemalja regije na Brdu kod Kranja, na koji Austrija dolazi s prijedlogom operativnog plana zaštite granice, u čemu ima čvrstu podršku Slovenije. 

Prema neslužbenim najavama, već bi na tom sastanku moglo doći do disonantnih tonova hrvatske i austrijske delegacije. Dan kasnije, u četvrtak, u Sarajevu je sastanak ministara unutarnjih poslova BiH, Austrije, Albanije, Grčke, Hrvatske, Makedonije, Crne Gore, Srbije i Slovenije.