Podijeli članak

Državljani arapskih zemalja, koji u BiH masovno kupuju nekretnine, do sada su samo na širem području Sarajeva stekli vlasništvo nad više od 15 milijuna četvornih metara zemljišta i nad stotinama stanova, objavio je u petak Centar za istraživačko novinarstvo (CIN).

Nekretnine koje samo u sarajevskom kantonu de facto posjeduju državljani zemalja Bliskog istoka i sjeverne Afrike veličine su 2150 nogometnih terena, a riječ je o 15,3 milijuna četvornih metara zemljišnih parcela, dok se manji dio površine odnosi na 524 stana, objavio je CIN, koji je specijaliziran za izvještavanje o stanju u pravosuđu te imovinskim pitanjima.

Sva ta imovina u proteklih je sedam godina uknjižena na 160 tvrtki čiji su vlasnici državljani Saudijske Arabije, Kuvajta, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Katara, Jordana, Sirije, Egipta, Libije te drugih zemalja.

Oni su u BiH osnovali tvrtke kako bi preko njih kupovali nekretnine i tako zaobilaze zakonska rješenja koja stranim državljanima priječe posjedovanje nekretnina u BiH ako ne postoje recipročni dogovor BiH i država iz kojih oni dolaze.

CIN podsjeća kako je “navala” na nekretnine u BiH počela 2012. ističući da je to očito bio odaziv arapskih kupaca “na pozive nekih bosanskohercegovačkih političara”. Masovna kupnja, prema podacima kojima raspolažu javni bilježnici zaduženi za kupoprodajne ugovore, potrajala je pune četiri godine da bi nakon toga stagnirala.

Arapski su investitori najčešće kupovali zemljište u ruralnim područjima najavljujući izgradnju turističkih naselja s vilama, dok su u gradskim područjima kupovali zemljište za gradnju višekatnica i hotela.

Do početka 2019. u Federaciji BiH bilo je registrirano malo više od 1600 tvrtki u vlasništvu državljana arapskog podrijetla. Najviše ih je u sarajevskom kantonu i uglavnom imaju po jednu zaposlenu osobu, a 70 posto ih raspolaže minimalnim zakonom propisanim kapitalom od dvije tisuće konvertibilnih maraka, odnosno oko osam tisuća kuna.

Unatoč činjenici da brojne takve tvrtke posjeduju vrijedne nekretnine, istraživanje CIN-a pokazuje da oni tu imovinu ne upisuju u svoj kapital.

Direktor Službe za poslove sa strancima BiH Slobodan Ujić kazao je kako veliki broj stranih državljana arapskog porijekla boravi u BiH s turističkim vizama, izdanim za razdoblje od travnja do listopada, a nakon toga se vraćaju u svoje države.

Istraživanje Službe iz 2015. pokazalo je da od 691 ispitane tvrtke, koje su uglavnom u vlasništvu Arapa, njih 469 nije bilo na prijavljenim adresama. Istraživanje je pokazalo i da 158 vlasnika tvrtki uopće nije imalo reguliran boravak u BiH.