Podijeli članak

Tagovi

 

Na Hidroelektrani Mostarsko blato u tijeku su radovi na izgradnju akumulacijskog bazena. Kako se radovi na ovom objektu mogu vršiti isključivo u sušnom razdoblju godine, građevinski radnici su svakodnevno na terenu, unatoč ekstremnim temperaturama.

Od devet građevinskih objekata koji su planirani u sklopu izgradnje HE Mostarsko blato, od 2010. do danas, ostala je izgradnja samo dva objekta odvodnog podzemnog kanala i akumulacijskog bazena.

Bez poplava

Prije nekoliko dana podzemni je kanal pušten u pogon, a kad bude izgrađen i bazen, to će omogućiti Elektroprivredi HZ Herceg Bosne veću proizvodnju, a lokalnom stanovništvu i poljoprivrednicima zemlju za obrađivanje koja neće svako malo plaviti i koju će moći koristiti tijekom cijele godine. U slučaju velikih kiša višak vode podzemnim tunelom bit će proveden izravno u Neretvu čime je zaštićeno područje Jasenice.

Podsjetimo, u okviru izgradnje HE Mostarsko blato, nakon okončanja postupka javne nabave, JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar potpisala je Ugovor s tvrtkom Konstruktor inženjering d.d. iz Splita, vezan uz izgradnju odvodnoga podzemnoga kanala i akumulacijskog bazena na platou Mostarskog blata za ovu elektranu u izgradnji.

Rok tri godine

Ukupna vrijednost ugovorenih radova kreće se oko 17 milijuna maraka. Prema programu izvođenja radova i vremenskom planu, rok za izvođenje ugovorenih radova je tri godine budući da se radovi mogu izvodi samo u razdobljima sušnog vremena. Inače, Eelektroprivreda Hz HB jedino je takvo poduzeće koje je u zadnjih deset godina izgradilo dva vitalna objekta. Prva poslijeratna hidroelektrana Peć-Mlini puštena je u pogon 2004., a druga HE Mostarsko blato koja je u funkcionalnom smislu puštena u pogon 2010. godine.

Studijom utjecaja na okoliš izvršena je u okviru Fizibiliti studije za HE Mostarsko blato koju je sačinio Verbundplan iz Austrije.Tom studijom utvrđeno je da izgradnja HE Mostarsko blato ima minimalan utjecaj na okoliš prostora Mostarskoga blata. Ne ugrožava postojeće stanje, a uz proizvodnju električne energije omogućava veću zaštitu Mostarskoga blata od plavljenja što će uvelike poboljšati poljoprivredne uvjete za korištenje polja, ali i razvoj ostalih grana gospodarstva, donosi vecernji.ba.{jcomments on}