Podijeli članak

Povrh mnogobrojnih savjeta neki ljudi i dalje se ne mogu izboriti s prokrastinacijom. Odgađanje obaveza i poslova koji nam ne odgovaraju, a bavljenje sekundarnim i svakako zabavnijim stvarima – djeluje kao stanje koje je nemoguće promijeniti.  Za čak 20 posto ljudi koji su kronični prokrastinatori, to je ozbiljan problem koji treba riješiti, piše Popsugar.

"Takvim ljudima nije dovoljno reći da nešto jednostavno ne rade. To je kao kada klinički depresivnoj osobi kažete da se razvedri", kaže Joseph Ferrari, vodeći stručnjak za proučavanje prokrastinacije.

Kada je prokrastinacija ozbiljan problem?

Kako znati jeste li kronični prokrastinator? Ako odgađate obaveze oko kuće, u školi, na poslu, u vezama... Ne plaćate račune na vrijeme. Propuštate sportske događaje ili koncerte, jer nikada ne nabavite kartu na vrijeme. Kasnite na druženja, propuštate liječničke preglede, jer ne stignete na vrijeme, hladnjak vam je često prazan, jer ne kupite hranu na vrijeme, hrana se pokvari, jer je ne pojedete prije isteka roka. Ako radite ove stvari, vjerojatno ste kronični prokrastinator.

Kako ljudi postaju kronični prokrastinatori?

Postoji nekoliko čimbenika koji mogu dovesti do ovog stanja.

* Očevi. Djeca koja imaju stroge i zahtjevne očeve u ranoj mladosti razvijaju osobinu odgađanja ispunjavanja zadataka i obaveza, jer im je to jedini način neke vrste bunta.

* Pretjerana briga. Nekim ljudima je i previše stalo do toga što okolina o njima misli. Mnogi previše brinu o percepciji javnosti. Potreba da sve bude savršeno je kod ovih osoba izuzetno razvijena.

* Društvo. Živimo u svijetu u kojem se točnost ne nagrađuje. Umjesto toga, kažnjava se kašnjenje, što nikome ne daje pravi poticaj da stvari završi na vrijeme. Ljudi se kažnjavaju ako kasne platiti porez ili ako kasne s ratom kredita. Međutim, ako sve plaćamo na vrijeme, nema nikakvih nagrada.

Što je lijek?

Za one koji pate od kronične prokrastinacije, čini se da je kognitivna bihevioralna terapija najefikasnija metoda. Ova vrsta terapije tjera netočne, štetne ili negativne misli.

Ferrari predlaže još neke savjete koji mogu pomoći.

- Okružite se ljudima koji ispunjavaju obaveze na vrijeme. Ovo zdravo okruženje sigurno će vremenom imati pozitivan utjecaj i na ljude koji imaju tendenciju odgađati obaveze.

- Poduzimajte prvo male korake. Ako, na primjer, imate zadatak napisati sastav, počnite s nekoliko ulomaka, a ako vam je i to previše, napišite svega jedan ulomak ili svega nekoliko riječi.

- Uspostavite sustav nagrađivanja. Nakon svakog uspješno obavljenog zadatka, nagradite se tako što ćete raditi nešto što volite. Ljudi vole raditi stvari u kojima uživaju.

- Budite transparentni. Prokrastinatorima je jako važno kako ih drugi vide i zbog toga je veća vjerojatnost da će ispuniti svoje obaveze ako ih javno izgovore. Na primjer, idite na Twitter ili Facebook i napišite javno zadatak ili cilj koji trebate postići. Čestitke i lajkovi koje ćete dobiti nakon što objavite da ste uspješno ispunili cilj, utjecat će na vas veoma pozitivno i stimulirajuće.

Dobro, pa što i ako sam prokrastinator?

Ako se osjećate kao da se uklapate u profil kroničnog prokrastinatora, možda ćete pomisliti da to i nije toliko velika stvar. Možda je u vašem životu sve u redu, a i uz stalna odgađanja uspijevali ste se nositi s poteškoćama. Imajte na umu da će odgađanje jednog dana možda doći na naplatu i da može negativno utjecati na vaš život i na mišljenje koje okolina ima o vama.

Ferrari navodi da kronični prokrastinatori osjećaju i veće kajanje i grižnju savjesti zbog stvari koje nisu učinili, od ljudi koji to nisu.

"Prestanite se stavljati u stresne situacije bez potrebe, život je kratak. Previše je stvari na svijetu koje treba vidjeti i doživjeti da bi se sve odgađalo, čekalo i živjelo u tom balonu straha od završavanja obaveza."