Podijeli članak

Tagovi


 

Radnici iz Bosne i Hercegovine imaju priliku iskoristiti tržište rada zemalja Europske unije u kojima nedostaje radna snaga različitih profila. To je jedan od načina da se smanji velika nezaposlenost i da oni koji godinama bezuspješno traže posao u BiH napokon dobiju priliku za rad.

U BiH je u travnju registrirano više od 540.000 nezaposlenih osoba, a između 50 i 60 posto  mladih do 24 godine nema posao. Procjenjuje se da će Njemačkoj u narednih 30 godina biti potrebno od 300.000 do 500.000 novih radnika, dok Sloveniji trenutačno nedostaje oko 15.000 djelatnika.

Najtraženiji kadrovi u zemljama EU su prodavači i promoteri u trgovinama sa 28.700 slobodnih radnih mjesta u Velikoj Britaniji, 11.200 u Njemačkoj i 5.300 u Belgiji, kao i stručnjaci za financije i trgovinu sa 27.000 mjesta u Velikoj Britaniji, 4.000 u Francuskoj i 3.200 u Italiji. Slijede radnici za održavanje kuća i oni koji uslužuju goste u restoranima, kao i majstori za električne instalacije.

Europska unija je nedavno usvojila politiku po kojoj će se sezonskim radnicima iz trećih zemalja omogućiti bolji uvjeti  rada u smislu minimalne plaće i smještaja kako bi se suzbilo iskorištavanja radnika i pretvaranja privremenih boravaka u stalne – kaže Marko Martić, izvršni direktor GEA centra, piše Blic. On naglašava da prije odlaska na rad u inozemstvo  građani treba da se raspitaju kod domaćih službi za zapošljavanje o uvjetima zaposlenja u zemljama EU.

Agencija za rad i zapošljavanje BiH je posrednik pri angažiranju radnika iz BiH u zemljama EU. Boris Pupić iz ove Agencije kaže da svaka zemlja unutar EU pri zapošljavanju novih radnika prednost daje svojim državljanima, pa državljanima drugih članica, poslije čega dolaze na red državljani zemalja koje nisu članice EU. BiH uskoro treba potpisati sporazum o razmjeni radne snage sa Slovenijom, čime će biti olakšano zapošljavanje državljana BiH u ovoj zemlji EU.

- Do sada smo dobivali oglase za zapošljavanje u Sloveniji i Austriji, kao i za angažiranje  studenata na ferijalnom radu u Njemačkoj, gdje svake godine ode oko 100 naših studenata. Oglasi za zapošljavanje se uglavnom odnose na pomoćne radnike u ugostiteljstvu ili poljoprivredi - kaže Pupić.

Sloveniji i Austriji najviše nedostaje KV i VKV radnika, ali u Sloveniji je velika potražnja i za liječnicima  i ostalim radnicima u medicini, zbog čega su mnogi već napustili rad u bolnicama u BiH. U oglasima se traže i bravari, kuhari, spremačice...

- Ove godine smo imali tri oglasa za zapošljavanje u Sloveniji, a prošle 14. Prethodnih godina je dosta radnika  traženo u građevini, ali je zbog ekonomske krize i manjeg obima radova sada nešto manja potražnja - kaže Pupić.

On dodaje da radnici iz BiH najčešće biraju rad u Sloveniji jer nemaju veliku jezičku barijeru, a odgovaraju im uvjeti pod kojim ih angažiraju tamošnje tvrtke. BiH je slovenski najveći partner u oblasti zapošljavanja, a trenutačno razmjenjuju oko 38.000 radnika.

I njemačkoj tvrtki Medical care group sa sjedištem u Sindelfingenu, kod Stuttgarta, također nedostaje radnika u zdravstvu. Pilot projekt sa zapošljavanjem zdravstvenih radnika iz Bihaća već funkcionira, a ova tvrtka nastoji da projekt pokrene i u Banjoj Luci, Sarajevu, Tuzli i Zenici.

Marko Martić, izvršni direktor Centra za istraživanje i studije GEA iz Banjaluke, kaže da su, prema podacima Europskog portala za mobilnost radne snage (EURES), u EU trenutno najtraženiji stručnjaci sa praktičnim iskustvom u oblasti telekomunikacija, programeri, IT eksperti, strojarski i elektro inženjeri, farmaceuti i arhitekte.

- Osim visokoobrazovanih, potrebni su i radnici nižih kvalifikacija kao što su kuhari, konobari, građevinski radnici, zidari, tesari, varioci, radnici angažirani na oslovima čišćenja i održavanja, vozači... Dobar dio tih poslova je sezonskog karaktera, a najčešće traju od tri do šest mjeseci. Stalno se traže i radnici za medicinsku njegu, te brigu o djeci i starijim osobama - kaže Martić. (indicator.ba)